Broj poruka : 188 Points : 567 Datum upisa : 19.12.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/25/2011, 12:00
PREDLOG Miodrag Kostić se zalaže za privatno-javna partnerstva Autor/izvor: SEEbiz/Beta BEOGRAD - Biznismen Miodrag Kostić zalaže se za privatno-javna partnerstva, posebno u realizaciji velikih projekata. "U finansiranju infrastrukturnih projekata u Srbiji treba koristiti "privatno javno partnerstvo" rekao je Kostić prilikom posete Milutinu Mrkonjiću.
Kostić je naglasio da bi model privatno-javnog partnerstava trebalo primenjivati naročito u realizaciji velikih projekata poput autoputa od Beograda do Čačka kao dela budućeg Koridora 11.
Kostić je posetio ministra u svojstvu predsednika Upravnog odbora AIK banke, jednog od najvećih finansijera infrastrukture kod nas, interesujući se za status i aktuelne probleme naših putarskih preduzeća.
"Kostić je među najiskusnijim ljudima u poslovima PPP i njegove sugestije u toj oblasti su nesumnjivo veoma korisne. U interesu razvoja naše putne infrastrukture razgovaraću sa svima koji mogu i žele da pomognu", rekao je ministar Mrkonjić.
Mrkonjić je ovih dana primio u odvojene posete i Miodraga Babića, Milana Beka i Zorana Drakulića, sa kojima je takođe razgovarao o razvoju infrastrukture i transporta.
Greta VIP
Broj poruka : 1280 Localisation : Bgd Points : 3147 Datum upisa : 28.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/25/2011, 15:18
Korupcija je najzastupljenija u državnom sektoru Na javnim nabavkama pokradu oko milijardu evra
BEOGRAD - Godišnje se za javne nabavke u Srbiji potroši četiri milijarde, a izgubi zbog raznih zloupotreba jedna milijarda evra. Svaka peta javna nabavka je pod sumnjom da je sprovedena nezakonito. Revizorska institucija je za razliku od zemalja EU kod nas još na početku, tako da efikasne kontrole o trošenju novca poreskih obveznika - još nema.
Broj poruka : 188 Points : 567 Datum upisa : 19.12.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/25/2011, 16:17
Centralni zatvor na prodaju Okružni zatvor u Beogradu uskoro bi mogao da dobije novu adresu, najavio je direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Obradović.
On je naveo da su počeli razgovori sa Direkcijom za građevinsko zemljište i izgradnju, kako bi se hitno i kvalitetno obavilo izmeštanje ovog zatvora van prestonice.
Obradović je za Novosti rekao da jedan od glavnih razloga izmeštanja jeste činjenica što se zatvor u Bačvanskoj ulici nalazi u strogom centru grada, a i njegovi kapaciteti više ne mogu da zadovolje potrebe Beograda i okruženja.
"Imamo obavezu da nađemo novi lokalitet za zatvor, a zatim da u daljoj proceduri prodamo Centralni zatvor", objasnio je Obradović.
On je naveo da se Centralni zatvor prostire na površini od oko četiri hektara odličnog građevinskog zemljišta, koje je u vlasništvu Uprave.
"Očekujemo da dobijemo dobru sumu novca, koju ćemo moći da upotrebimo za izgradnju novog zatvora", rekao je Obradović i dodao da bi, kada bi sada imali novac i odgovarajuću lokaciju, novi zatvor bio gotov za dve godine.
U Srbiji trenutno ima 11.000 osuđenika i pritvorenika. Postojeći kapaciteti, međutim, najbolje bi funkcionisali kada bi u zatvorima bilo 3.500 zavorenika manje.
Kako je to nemoguće, Uprava i nadležni organi započeli su veliki projekat izgradnje novih zatvora. Time će, kako je najavio Obradović, biti znatno rasterećeni postojeći objekti.
Prvi će otvoriti vrata zatvor u Padinskoj skeli, do kraja godine. Ovaj objekat, zatvorenog tipa, imaće najviši stepen obezbeđenja, uz najsavremeniju tehničku opremu.
U ovom zatvoru, kao i u požarevačkoj Zabeli, postojaće posebna odeljenja za organizovani kriminal, ratni zločin i terorizam, naveo je Obradović, dodajući da je u planu da se sagrade još tri zatvora - u Medveđi, Pančevu i Kragujevcu
Evo profitabilnog projekta,javni sektor zainteresovan,domaci biznismeni takodje. Moze i timeshare.
Gost Gost
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/26/2011, 04:30
Dmitar ::
PREDLOG Miodrag Kostić se zalaže za privatno-javna partnerstva Autor/izvor: SEEbiz/Beta BEOGRAD - Biznismen Miodrag Kostić zalaže se za privatno-javna partnerstva, posebno u realizaciji velikih projekata. "U finansiranju infrastrukturnih projekata u Srbiji treba koristiti "privatno javno partnerstvo" rekao je Kostić prilikom posete Milutinu Mrkonjiću.
Kostić je naglasio da bi model privatno-javnog partnerstava trebalo primenjivati naročito u realizaciji velikih projekata poput autoputa od Beograda do Čačka kao dela budućeg Koridora 11.
Kostić je posetio ministra u svojstvu predsednika Upravnog odbora AIK banke, jednog od najvećih finansijera infrastrukture kod nas, interesujući se za status i aktuelne probleme naših putarskih preduzeća.
Negde sam cuo da stvari otprilike ovaku idu: Drzava potpise ugovor sa privatnom firmom o izvodjenju radova. Firma zatrazi i dobije avans. Firma izvrsi radove i podnese racun. Drzava odlaze placanje i predlozi firmi da sklope ugovor o cesiji sa AIK bankom. AIK banka naplati 10-15% od posla. Firma ostane bez profita.
Jedina nevolja u ovoj inace divnoj kombinaciji za AIK je sto njena izlozenost prema putarskim firmama polako dostize alarmantne nivoe.
Sasa965 VIP
Broj poruka : 192 Points : 407 Datum upisa : 08.05.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/26/2011, 09:10
Jedina nevolja u ovoj inace divnoj kombinaciji za AIK je sto njena izlozenost prema putarskim firmama polako dostize alarmantne nivoe. Ovo je informacija iz prve ruke ili onako ocena od oka?
Dmitar Our family
Broj poruka : 188 Points : 567 Datum upisa : 19.12.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/26/2011, 14:02
ТИТЕЛ БРАНД АД Главна 221 21240 Тител
Дана: 21.01.2011.
ИЗВЕШТАЈ О БИТНОМ ДОГАЂАЈУ
ОДЛУКЕ ДОНЕТЕ НА СКУПШТИНИ АКЦИОНАРСКОГ ДРУШТВА ТИТЕЛ БРАНД АД КОЈА ЈЕ ОДРЖАНА ДАНА 19.01.2011. ГОДИНЕ
1. Oдлуку о разрешењу дужности досадашњег председника као и комплетног састава Управног одбора. 2. Избор новог председника и нових чланова Управног одброра. За председника је изабран генерални директор ТИТЕЛ Бранд-а АД Румен Чакаров, а за чланове УО Миодраг Јанковић и Дмитар Цветков. 3. Усвајање Финансијског извештаја за 2009 годину 4. Усвајање Ревизорског извештаја ревизорске куће Савица Београд за 2009 годину. 5. Размотрена је и једногласно одобрена понуда фирме РУМИЛ АГРО ДОО, Тител за закуп производно-пословног капацитета ТИТЕЛ Бранд АД Тител на рок од 10 година.
Lepo su se setili Bugari, kupe pedesetak % pa iznajme sami sebi na 10 godina. Svaka cast.
Gost Gost
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/26/2011, 23:53
Sasa965 ::
Jedina nevolja u ovoj inace divnoj kombinaciji za AIK je sto njena izlozenost prema putarskim firmama polako dostize alarmantne nivoe. Ovo je informacija iz prve ruke ili onako ocena od oka?
Pa, radovi su zapoceli u martu 2010. Naplaceni su prvi avansi od 5%. Ugovor je takav da 35% vrednosti radova dospeva na placanje 6 meseci po predaji gradjevinskih situacija. 60% vrednosti dopeva 30 meseci po pocetku radova. Prvi put je dospelo u oktobru 2010. Drugi put u novembru, treci u decembru, cetvrti u januaru 2011, itd. Ukupna vrednost radova je EUR 90 Mil. Drzava je platila avans i dve rate... Putarske firme inace duguju bankama oko EUR 120 Mil. Najveci poverioci su AIKB, MTBN, KMBN...
Sasa965 VIP
Broj poruka : 192 Points : 407 Datum upisa : 08.05.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/27/2011, 09:06
Pinto to je pravi odgovor.
BoS VIP
Broj poruka : 479 Points : 1359 Datum upisa : 05.01.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/27/2011, 09:19
@Pinto
Dmitar Our family
Broj poruka : 188 Points : 567 Datum upisa : 19.12.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/27/2011, 09:40
Šest milijardi dinara na računima „Rodić trgovine” iz Novog Sada početkom ove godine bilo je u blokadi. To je ovu kompaniju i svrstalo na prvo mesto po visini blokiranog novca. Ništa bolje nisu prošle ni ostale firme kojim rukovode braća Bogdan i Milan Rodić. Blokada računa „Rodić investa” je dostigla 4,6 milijarde dinara, a „Rodić transporta” četiri milijarde.
Danasnji Blic.
pepsiman VIP
Broj poruka : 1774 Godina : 70 Localisation : Melenci_Banja Rusanda Points : 3428 Datum upisa : 05.01.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/29/2011, 18:02
Pinto ::
Sasa965 ::
Jedina nevolja u ovoj inace divnoj kombinaciji za AIK je sto njena izlozenost prema putarskim firmama polako dostize alarmantne nivoe. Ovo je informacija iz prve ruke ili onako ocena od oka?
Pa, radovi su zapoceli u martu 2010. Naplaceni su prvi avansi od 5%. Ugovor je takav da 35% vrednosti radova dospeva na placanje 6 meseci po predaji gradjevinskih situacija. 60% vrednosti dopeva 30 meseci po pocetku radova. Prvi put je dospelo u oktobru 2010. Drugi put u novembru, treci u decembru, cetvrti u januaru 2011, itd. Ukupna vrednost radova je EUR 90 Mil. Drzava je platila avans i dve rate... Putarske firme inace duguju bankama oko EUR 120 Mil. Najveci poverioci su AIKB, MTBN, KMBN...
Da i ja mogu to da potvrdim za VPZR. Cak i novi kredit(od milijardu) sto uzima bos ici ce plasiran od AIKB.
Prokuplje VIP
Broj poruka : 325 Points : 1202 Datum upisa : 19.10.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/29/2011, 21:41
Dulić za sajt dao 25.000 evra 29. januar 2011. | 12:47 | Izvor: Politika Beograd -- Ministarstvo životne sredine je sa firmom Logik internet iz Niša za izradu veb portala akcije „Očistimo Srbiju“ sklopilo ugovor vredan 25.000 evra.
To tvrdi nevladina organizacija Koalicija za nadzor javnih finansija, a prema faksimilu ugovora overenog 22. aprila prošle godine, dostavljenog Politici, ministarstvo se obavezalo da za ovu uslugu isplati 2.561.013 dinara, što je po tadašnjem kursu, navodi koalicija, iznosilo 25.000 evra. Koalicija u saopštenju poziva ministra Olivera Dulića da objasni zašto je za uslugu čija je tržišna vrednost, prema njihovim navodima, 1.000 evra, odobrio plaćanje 25 puta većeg iznosa.
BoS VIP
Broj poruka : 479 Points : 1359 Datum upisa : 05.01.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 1/30/2011, 18:10
Ma sve je OK, samo treba da napravi Anex ugovora i plati još 25.000 za izmenu naziva sajta; od sada veb portal treba da nosi naziv "Opelješimo Srbiju".
Teletrader Old member
Broj poruka : 992 Points : 2793 Datum upisa : 05.09.2008
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 2/1/2011, 09:31
Tako je to kad je ortoped ministar za ekologiju i prostorno planiranje, a koji u slobodno vreme prodaje kompjutere.
Of topic: Pitali Srbina da li ume da svira trubu? Odgovor: Nisam probo, možda i znam...
Greta VIP
Broj poruka : 1280 Localisation : Bgd Points : 3147 Datum upisa : 28.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 2/1/2011, 13:08
Kada smo već kod ministra Dulića, evo još jedne vesti:
"Gradnja ekskluzivnog hotelskog kompleksa u Rajićevoj ulici počinje ovog meseca. Investitori kažu da imaju sve dozvole, a bivši vlasnici tvrde da su oštećeni.Kompanija ABD d.o.o. beogradski ogranak izraelske firme "Ašrom internacional" koja je investitor projekta tvrdi da je od MInistarstva za infrasturkutru i Ministarstva zaštite životne sredine pribavila rešenje o odobrenju za izgradnju, potvrdu o prijavu za izvođenje radova i o prijemu potrebne dokumentacije i glavnog projekta.
Saopštenje kompanije usledilo je posle optužbi Udruženja građana za povraćaj oduzete imovine Beograd da je građevinsko zemljište u Rajićevoj dobijeno na protivzakonit način, pri čemu je budžet Beograda oštećen za najmanje 56 miliona evra na ime naknada. "U postupku dodele građevinskog zemljišta učinjen je niz nezakonitosti i zloupotreba službenog položaja", kaže Bogdan Veljković, predsednik udruženja, koji je 30 godina bio bankar u SAD.On kaže da nije oštećen samo on kao jedan od starih vlasnika, već i svi građani. " Najgore je što Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja izdaje dozvole za takvu nelegalnu gradnju i time krši odluku Ustavnog suda Srbije koja zabranjuje pretvaranje delova ulica Rajićeve i Cara Uroša u građevinsko zemljište. O ovome su obaveštene međunarodne institucije, a ove nedelje ću na istu temu razgovarati s jednim uticajnim članom Evropske komisije", navodi Veljković. U Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja rečeno nam je da su sve dozvole za Rajićevu izdate na legalan način. "Sve aktivnosti kompanije u vezi sa izgradnjom u Rajićevoj ulici su u skladu sa domaćim zakonima, a poslovanje kompanije će se i ubuduće zasnivati na potpunom poštovanju procedura i obaveza. Kompanija poštuje procedure i zakonske obaveze i njeno poslovanje se zasniva na saradnji sa relevantnim institucijama", stoji u saopštenju ABD. Investitori kažu da ne treba da brinu ni stanari zgrada broj 1 i 3 u Rajićevoj ulici, koji tvrde da će im hotelsko-poslovni kompleks prema sadašnjem projektu ostaviti prolaz od samo 80 centimetara širine do ulaza i tako im onemogućiti normalan život. "Projekat je izrađen u skladu sa zahtevima modernih kompleksa, sa jedne strane i zaštićenog istorijskog područja ulice Kneza Mihaila sa druge. Tokom izgradnje, ABD d.o.o. će pronaći najbolje moguće rešenje, u saradnji sa stanarima susednih zgrada i svim ovlašćenim institucijama", stoji u saopštenju.
_________________ Samo hrabri pobedjuju
Greta VIP
Broj poruka : 1280 Localisation : Bgd Points : 3147 Datum upisa : 28.05.2007
Naslov: bb 2/15/2011, 01:46
Sneki ::
THOSE WERE THE DAYS...
tragom jedne fotografije...
evo slike i prilike Dinkica i Cvetkovica, koji su samo dosli da se najedu cipsa...
07.09.2010 Čačanska čipsara u državnim rukama ČAČAK - Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić najavio je da će država preuzeti privatizovanu fabriku "Slap grupa" iz Čačka koja se poznata po proizvodnji čipsa.
- U fabriku će biti uveden radni stečaj od najviše dva meseca i za to vreme će radnici ostati na poslu i primati platu, a potom će postati vlasništvo države - rekao je Dinkić tokom posete "Slap grupi", koja je u vreme privatizacije, krajem 2005. godine, bila najuspešnije preduzeće u Čačku, a oduzeta je novom vlasniku Slaviši Purić kad je utvrđeno da se bavio kriminalom.
Iznevereni radnici čipsare Zaposlenima su uručena rešenja o prekidu radnog odnosa iako je ministar Dinkić početkom septembra obećao da nijedan radnik neće ostati bez posla.
Broj poruka : 1750 Localisation : novi sad Points : 6154 Datum upisa : 02.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 2/27/2011, 10:31
Građani širom zemlje uplašeni najavom da u Čačku bez stana ostaju porodice koje duguju za grejanje. U 22 osnovna suda pokrenuto 2.294.675 postupaka zbog duga. http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=02&dd=27&nav_id=495502
Sneki Beli Mag
Broj poruka : 5395 Localisation : Centar grada Points : 6870 Datum upisa : 21.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/2/2011, 23:08
Počasni predsednik kompanije Tarket Nikola Pavičić kaže da postojeći model rasta privrede Srbije, ne može više da se primenjuje, jer on vodi u sunovrat. U novom konceptu razvoja Srbije do 2020. definisani su prioriteti - jačanje izvoza, energetike, poljoprivrede i izgradnja infrastrukture, bez koje srpska privreda ne može da funkcioniše, podseća on.
"Sad je potpuno jasno šta treba da radimo. Problem je, ono što mene najviše plaši, to što je u sprovođenju novog koncepta razvoja potrebna politička volja i dogovor da se on sprovede u delo", ocenio je Pavičić. Strah stranaka da će izgubiti vlast na izborima u proteklih 10 godinu jako puno je koštao Srbiju, ali sada je došlo vreme da se napravi konsenzus vodećih političkih partija za sprovođenje novog koncepta razvoja, ocenio je Pavičić.
_________________ Kupite akcije, uzmite pilule za spavanje, spavajte i kada se probudite bićete bogati...
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/8/2011, 00:10
Dušan Petrović ministar trgovine i poljoprivrede
Predsedništvo Demokratske stranke večeras je donelo odluku da Dušan Petrović, partijski potpredsednik i nekadašnji ministar pravde bude kandidat za ministra trgovine i poljoprivrede u rekonstruisanoj vladi Srbije.
Premijer Mirko Cvetković će sutra saopštiti konačan spisak članova njegovog kabineta nakon što Mlađan Dinkić, lider partije G17 koja je članica sadašnje vladajuće koalicije, objavi imena kandidata za ministre iz ove stranke.
Dušan Petrović (45) je bio ministar pravde u vladi Vojislava Koštunice (2007-2008). Diplomirao je prava u Beogradu i do 2000. godine bio je advokat u Šapcu, a potom do 2004 predsednik opštine Šabac.
Tokom 2003. i 2004 bio je poslanik u republičkom parlamentu, od marta 2006. je bio zamenik predsednika Demokratske stranke, a od decembra 2010. ponovo je izabran za potpredsednika.
Broj poruka : 838 Godina : 48 Localisation : Bugojno Points : 2807 Datum upisa : 14.05.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/8/2011, 10:03
Dušan Petrović ministar trgovine i poljoprivrede
Jedina osoba koja ce bolje od Dragina da zastupa interese VG, odnosno od Milosavljevica da zastupa interese Mishka i omoguci istom da pokupuje zemlju koja je oduzeta Jerkovicu, Saricu & Co
vajabaja Still learning
Broj poruka : 128 Localisation : Na putu za jug Points : 489 Datum upisa : 08.02.2011
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/8/2011, 11:27
Lilihip ::
Dušan Petrović ministar trgovine i poljoprivrede
Jedina osoba koja ce bolje od Dragina da zastupa interese VG, odnosno od Milosavljevica da zastupa interese Mishka i omoguci istom da pokupuje zemlju koja je oduzeta Jerkovicu, Saricu & Co
_________________ Sve će ovo krenuti na bolje, čim izgubimo i poslednju nadu
Greta VIP
Broj poruka : 1280 Localisation : Bgd Points : 3147 Datum upisa : 28.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/11/2011, 00:50
Nepoželjno ulaganje od 5 mlrd. evra?
Autor/izvor: SEEbiz / Danas
BEOGRAD - Tokom prošle godine predstavnici velike kompanije iz jedne od razvijenih zemalja sa dalekog Istoka ponudili su vladi Srbije da izgrade hidroelektranu Đerdap 3.Međutim, od naših vlasti nisu uspeli da dobiju čak ni projekat tako da su odustali od posla.
Broj poruka : 1280 Localisation : Bgd Points : 3147 Datum upisa : 28.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 3/31/2011, 14:28
BEOGRAD, 30.03.2011 (TANJUG)
Poražavajući položaj medija i novinara u Srbiji
Štrajk u kragujevačkoj novinskoj kući Svetlost i niškoj RTV5, gde zaposleni 13 meseci nisu primili platu, poslednji su u seriji štrajkova koji potresaju medije u Srbiji ovih dana, kao posledica loših privatizacija, dugovanja zarada i bahatog postupanja poslodavaca.
Štrajkovi su aktuelizovali problem tihe, ali konstantne agonije srpskog novinarstva poslednjih godina, koja prolazi bez interesovanja javnosti i u medijskoj tišini.
Tranzicija i privatizacije donele su probleme svima pa nema medija u Srbiji u kome nije bilo otpuštanja, a novinarska profesija je postala najslabije plaćena u zemlji.
Od početka privatizacije bez posla je ostalo preko 4.000 zaposlenih u medijima, od kojih su oko 2.000 poslenici pisane reči. U toku je otpuštanje oko 400 zaposlenih u velikim beogradskim redakcijama. Proces racionalizacije i zatvaranja medijskih kuća time ni izdaleka nije završen i ne nazire se vreme uplovljavanja u mirnije vode.
Ekonomska kriza i trka za profitom privatnih medija dovela je do novog cunamija koji ne samo da smanjuje broj zaposlenih nego odnosi i najkvalitetnije novinare iz redakcija. Vlasnici pored otpuštanja, iskusnim novinarima kroz nove ugovore samanjuju plate i indirektno ih istiskuju iz redakcija.
Na njihovo mesto dolaze mladi poslušni predstavnici "kasetofon generacije", novinara koji nekritički prenose stavove političara i tajkuna, ili trče za tračevima i skandalima "rialiti društva" s Farmi i Dvorova, ne bi li, po zahtevima poslovodstva, podigli pale tiraže i gledanost.
Van Beograda mediji u ropcu, posle razorne privatizacije špekulativnim ili sumnjivim novcem, s prepolovljenim redakcijama, koje često nisu primile platu po godinu i više dana, isčekuju završne udarce od gazda, bez bilo kakve kontrole lokalnih vlasti ili Agencije za privatizaciju.
U većini privatnih medija doprinosi se ne uplaćuju na pun iznos plata, a u pojedinim medijima se ne uplaćuju uopšte, pa zaposleni ne mogu da overe zdravstvenu knjižicu.
Biznismeni koji su kupili medije sa zavidnom imovinom, privremeno izigravaju izdavače, ne plaćaju zaposlene ne bi li ovi otišli i čekaju protok zakonskog vremena da promene delatnost i postanu vlasnici unosnih nekretnina.
Štrajkovi u Svetlosti, niškim Bratstvu i RTV5, zbog nerešenog položaja, velikih dugova novinarima i neizvesne sudbine, ne nailaze ni na kakav odgovor vlasnika, niti političkih vlasti, kao da se njih to ne tiče.
Zvaničnih podataka nema, ali po proceni predsednice Sindikata novinara Srbije Dragane Čabarkape u Srbiji je ugašeno ili upropašćeno u procesu sumnjive privatizacije više od sto glasila. Privatizovano je 25 štampanih i 31 elektronski medij, a već je raskinutio ili poništeno 12 za elektronske i devet ugovora o prodaji štampanih medija.
Zaposleni su pritom ostali sa nagomilanim dugovima i kreditima koje su uzeli bivši vlasnici, a od kojih ni vlasti ni Agencija za privatizaciju ne traži da nadoknade štetu.
Takav slučaj je i sa Radio Despotovcem gde je Agencija raskinula ugovor s kupcem koji duguje zaposlenim 12 plata i niko ga ne goni, ali je zato država blokirala račun Radija i gura ga u stečaj, jer bivši vlasnik nije uplaćivao doprinose u 2010. godini.
Širom Srbije, sa izuzetkom većih centara, preostale su samo privatne TV i radio stanice koje slušaoci zovu "razglasnim stanicama" jer emituju oglase i čestitke za svadbe i rođendane. Mediji koji opstaju po unutrašnjosti pretvoreni su u transmitere saopštenja političkih partija i lokalnih tajkuna.
Slična sudbina je zadesila sve regione gde je ostao mali broj medija sa još manjim tiražima. Kriza je učinila da tek 30 odsto stanovništva čita novine koje su u trci za tiražima uglavnom tabloizirane i banalizovane.
Kriza je sada samo produbila i ubrzala umnožavanje problema, dajući vlasnicima opravdanje za otpuštanja ili smanjenje ionako minimalnih primanja. Otpuštanja i kresanje plata bez pravih razloga i objašnjenja su moguća jer u Srbiji ne postoji kolektivni ugovor u medijima i nijedna vlast od 2.000 godine nije stvorila uslove za socijalni dijalog.
Zato nije čudno što vlada strah novinara od gubitka posla i pristajanje na minimalne plate, pa čak i višemesečna kašnjenja, jer znaju da kada se jednom nađu na ulici, teško da će više moći da se zaposle u struci.
S nagomilanim privrednim i socijalnim problemima propadanje medija i stradanja novinara prolaze nezapaženo u društvu. Žalosno je, međutim, da izostaje reagovanje i solidarnost kolega u velikim medijima. U privatnim, poslodavci inače ne dozvoljavaju da se o tome piše, kao što sprečavaju i sindikalno organizovanje zaposlenih.
_________________ Samo hrabri pobedjuju
Kobe Bryant VIP
Broj poruka : 2987 Godina : 47 Localisation : N.BGD Points : 5549 Datum upisa : 22.05.2007
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/3/2011, 17:06
REVOLUCIJA!!
Više Tito nas je voleo nego sada vi! Rintam kao stoka za 150 evra - tajkuni mnogo više mesečno troše na kera! Zvoni tvono uzbune! Za spas Srbije! Pazite šta radite jel sve se vraća Lopovska bando mislite samo na sebe...
ČETVRTOG APRILA OMLADINA UZVRAĆA UDARAC https://www.facebook.com/omladina.uzvraca.udarac#!/omladina.uzvraca.udarac?closeTheater=1
_________________ Najviše volim zakone koji nemaju kaznene odredbe, ti su najbolji!
Prokuplje VIP
Broj poruka : 325 Points : 1202 Datum upisa : 19.10.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/3/2011, 21:41
Intervju: Žarko Zečević Navijači me „sahranjuju”, a vlast ne reaguje Košarkaš i kreator fudbalske slike Partizana govori o ocu koji je sahranio zaklane roditelje, navijačima koji su ga „sahranili” uz stadion, „saradnji” sa zemunskim klanom, sreći, ljubavi, ženi, deci...
Čemu su Vas učili roditelji? Majka me učila skromnosti i lepom ponašanju, a otac mi je govorio o poštenju i upornosti u radu. Bio je strog prema sebi, a i prema drugima. Ali, nikad nije bežao od tuđih muka i problema. Pomagao je znanima i neznanima. Bio mi je uzor u svemu!..... Kako ste punili kasu? I u tim uslovima imali smo izvanrednu marketing službu. Drugi izvor prihoda bili su transferi igrača u inostranstvo, a treći je bio u tome što sam organizovao razne lutrije, a formirao sam i više firmi, za niz delatnosti, u okrilju Partizanove sportske kuće. A kako ste se branili od sumnji da tu nije sve čisto? Uopšte se nisam branio. Te optužbe me nisu pogađale. Znao sam kako radim, pa nisam imao razloga za bilo kakav strah uprkos svim inspekcijama koje su tada dolazile u Partizan, a bilo ih je i više od 20 u toku mog rada u klubu. Ne znam ko mi sve od inspektora nije listao dokumenta, dolazila je i policija, a tu se uplitala i politika....
Izvor Retko sposoban čovek
Limited011 Old member
Broj poruka : 2018 Points : 5439 Datum upisa : 07.05.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/12/2011, 11:59
Dulić će napokon biti i ortoped Administrativni odbor parlamenta odobrio je zahtev ministra Olivera Dulića da obavlja dopunski rad u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnica Srbije". Dulić će, prema ugovoru o dopunskom radu, koji je sačinio sa Zavodom, a koji je predočen članovima Odbora, obavljati dopunski rad u toj zdravstvenoj ustanovi jednom nedeljno po tri sata, a najviše do trećine svog punog radnog vremena.
On će biti angažovan na poslovima kliničkih pregleda lekara konsultanta - ortopeda i učestvovati u Programu kontinuirane edukacije iz svoje specijalnosti. Ministar je ugovor sa Zavodom sklopio za 2011. godinu, a za taj posao primaće 6.000 dinara neto po jednom dolasku. Prema Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije, funkcioner ne može da obavlja drugi posao ili delatnost sa punim radnim vremenom, ali može da se bavi naučnoistraživačkim radom, nastavnom, kulturno-umetničkom, humanitarnom i sportskom aktivnošću bez saglasnosti Agencije ako time ne ugrožava nepristrasno obavljanje i ugled javne funkcije. Agencija može na zahtev funkcionera da da saglasnost za obavljanje i drugih poslova, odnosno delatnosti, ali funkcioner, uz zahtev Agenciji, mora da dostavi pozitivno mišljenje organa koji ga je izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju.
Izgleda da mu je mala plata kao ministru, pa honorarno...
C R A Z Y VIP
Broj poruka : 536 Points : 1938 Datum upisa : 19.03.2010
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/12/2011, 13:38
Sprema se izgleda za opoziciju, ako ne bude vise u vlasti da ima od cega da zivi
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/20/2011, 19:39
Ministar podneo ostavku zbog nezakonitog zapošljavanja supruge
BUKUREŠT - Ministar rada Rumunije podneo je ostavku iz "moralnih razloga", posle otkrića da je pod neprihvatljivim okolnostima zaposlio svoju suprugu.
Kod nas zaposle i užu i širu familiju, komšije i drugare iz kraja sa kojma se grudvao i piškio u pesku kad je bio mali i ništa. Pa i da ode u javnost, kao onomad kad Dinkićeva žena, pa i majka kasnije, dobi posao da savetuje svog sina, ovome ne pade ni na kraj pameti da da ostavku. Pa u Srbiji svi tako rade. I ono čuveno "Nisam radio protiv propisa". Naravno, kada ih je i on pisao, bar ove pravne, a moralne?
Rumunija, a videsmo i Hrvatska su daleko ispred nas. Pitam se šta je problem u našoj Srbijici pa smo osuđeni na večito tavorenje?
_________________ .
MYSTIC021 Our family
Broj poruka : 210 Points : 745 Datum upisa : 29.06.2010
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 4/20/2011, 22:43
Rogy ::
Pitam se šta je problem u našoj Srbijici pa smo osuđeni na večito tavorenje?
NAŠ NAROD
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 5/21/2011, 18:07
Komšije “šijemo“ i u krizi
Kriza je porazila Srbiju na mnogim poljima – izgubljeno je 220.000 radnih mjesta, a prosječne plate su pale za petinu. Pokazatelji djeluju još strašnije kada se uporede sa situacijom u bivšim jugoslovenskim republikama, a to poređenje nedvosmisleno pokazuje da smo prošli najgore. I druge bivše republike bilježe „minuse“ na mnogim frontovima. Makedonija je jedina u kojoj zaposlenost nije manja, ali blizu naše „sječe“ radne snage još je jedino Hrvatska. U njoj je onih sa ovjerenom radnom knjižicom danas 10,9 odsto manje nego u septembru 2008. godine. Hrvatska je na ovoj listi jedina stala uz Srbiju i u slučaju pada zarada. U njoj su plate, međutim, „mršavije“ za svega 3,4 odsto. Zaposlenima u ostalim zemljama okruženja i tokom kriznih godina zarade su rasle. Zaposlenost Srbija je u septembru 2008. godine upošljavala 1,99 miliona ljudi. U martu 2011. godine na radnim mjestima je 1,77 miliona građana. To je pad od čak 11,2 odsto. U Sloveniji je tokom krize broj radnika smanjen za 7,3 odsto, u Crnoj Gori ih je manje 5,4 odsto, a u Bosni i Hercegovini 1,4 odsto. Makedonija je jedina bivša republika u kojoj je tokom ove dvije i po godine broj zaposlenih povećan i to za – 6,5 odsto. Stručnjake, nažalost, ovaj presjek ne iznenađuje previše. Srbija je, kažu, propustila da uradi mnoge stvari koje bi spriječile ovako loš rezultat. - Imamo tako drastičan pad zaposlenosti jer smo zakasnili sa privatizacijom. Ogroman broj ljudi je bio zaposlen u tim firmama, a mnoge su ovih godina prestale da rade – smatra ekonomista Miroslav Zdravković, koji je i prikupio i uporedio ključne pokazatelje za bivše republike. – Oko 200.000 ljudi sada radi u preduzećima kojima prijete stečaj i likvidacija, tako da broj zaposlenih može još da se smanji. Nismo vodili računa o podsticaju proizvodnje, pa su ostale republike imale rast zaposlenih u industriji, a kod nas je taj broj prepolovljen. Plate Drugi srpski poraz su – zarade. Da su male i da iz dana u vrijede sve manje na svojoj koži osjeća većina građana Srbije. U ciframa to izgleda ovako – prosječni građanin Srbije u početku svjetske ekonomske krize svakog mjeseca je primao 430 evra. U martu ove godine taj prosjek se „istopio“ i sveo na 346 evra, što je pad od 19,5 odsto. Hrvatska zarada je u istom periodu spala sa 732 na 707 evra. U ostalim bivšim republikama plate su, koliko-toliko, rasle. Statistika pokazuje da je skok bio najveći u Makedoniji. U ovom periodu one su porasle za petinu – sa 276 evra dostigle su 332 evra. U Crnoj Gori zarada je porasla za 17,9 odsto – bila je 429, a sada je 506 evra. Slovenački prosjek je ojačao za 7,2 odsto i stigao je do 970 evra. I u Bosni i Hercegovini je plata „teža“, doduše, za svega 3,3 odsto i danas iznosi 409 evra. - Ti podaci uopšte ne traba da čude i ja nisam iznenađen – kaže ekonomista Aleksandar Stevanović. – Srbija je na pola puta između socijalizma i kapitalizma i nije u stanju da se nosi sa spoljnim poremećajima. Ova kriza je otkrila sve slabosti, ali bi se sve to desilo jednog dana i bez krize. Plaćamo to što narod ne želi reforme, a država ih ne sprovodi. Ovo je dug koji plaćamo jer nismo uradili ono što smo morali. Ne čudi ni što je Makedonija toliko bolja. I oni i Crna Gora, a dijelom i Hrvatska, odmakli su u tržišnim reformama. Srbija i Bosna i Hercegovina su najmanje uradile. Fond zarada Kada se ukrste podaci o manjem broju zaposlenih i padu zarada, nije baš nikakvo čudo što je Srbija rekorder i po padu ukupnog fonda zarada. Podaci pokazuju da je on smanjen za više od četvrtine, precizno 28,5 odsto. U septembru 2008. godine je iznosio 857 miliona evra, a sada je spao na 612,4 miliona evra. Značajan je pad i u Hrvatskoj – 14 odsto, dok je u Sloveniji manji za svega 0,7 odsto. U Bosni i Hercegovini je veći za 1,8 odsto, u Crnoj Gori za 11,6 odsto. U Makedoniji je veći za čak 28 odsto, ali je i logično s obzirom na činjenicu da su oni imali najveći rast zaposlenosti i zarada. Nezaposleni I na kraju prilično nelogičan podatak. Kada bi se efekti krize mjerili po broju nezaposlenih na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja, Srbija ovaj uragan jedva da je osjetila. Iako svi znamo da su radnici ostajali bez posla munjevitom brzinom, broj zvanično nezaposlenih se povećao za samo 4.000 ili 0,6 odsto. Dostigao je cifru od 730.000. Objašnjenje smo potražili u Nacionalnoj službi zapošljavanja. - Podsjećamo vas da Nacionalna služba zapošljavanja evidentira, u skladu sa zakonom, nezaposlena lica koja dođu lično i prijave se na evidenciju – šturo su nam odgovorili. – Naša je pretpostavka da se određeni broj ljudi, kada ostane bez posla, pasivizira i ne traži aktivno posao, ili prelaze u zonu „sive“ ekonomije i ne dolaze na evidenciju. Ta pasivnost evidentno ne krasi građane ostalih bivših republika. U Slovenija je tako broj registrovanih nezaposlenih povećan za 57.000 što je čak 96,6 odsto. Hrvatski zavod je zabilježio 98.000 više nezposlenih što je 48,6 odsto, a bosanski 48.000 što je tačno 10 odsto. U Crnoj Gori je broj nezaposlenih veći za 4.300 što je 15,5 odsto. I opet je Makedonija najuspješnija, jer je jedino u njoj broj nezaposlenih smanjen, za 3,3 odsto – ili 10.000 ljudi. - U Srbiji su nepouzdana osnovna dva statistička podatka, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i stopa nezaposlenosti – smatra Miroslav Zdravković. – Mi ne možemo da budemo sigurni da li je nezaposlenih 500.000 ili milion. Možda od 700.000 sa evidencije, 200.000 zapravo radi u „sivoj“ zoni. Nije nemoguće da je u vremenu krize smanjen broj onih koji se prijavljuju na biro. U drugim republikama, međutim, broj manje zaposlenih je približan većem broju nezposlenih. I inflacija najveća Nemamo se čime pohvaliti ni po pitanju rasta potrošačkih cijena koji je u Srbiji, opet, najveći. Međugodišnja inflacija, aprila ove u odnosu na april prošle godine, u Srbiji iznosi čak 14,7 odsto. Godišnja inflacija u Makedoniji iznosi 4,8 odsto, a u Crnoj Gori 3,7 odsto. U Bosni i Hercegovini su u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isti period lani, cijene porasle tri odsto, a u Hrvatskoj 2,6 odsto. Godišnji rast potrošačkih cijena u Sloveniji je 1,9 odsto. Možda je i gore Podatak od 220.000 manje zaposlenih u Srbiji proizilazi iz zvanične evidencije. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda su mnogo poraznije. Oni vjeruju da je tokom krize bez posla ostalo blizu 440.000 ljudi. Brojka je daleko veća od naše zvanične evidencije, jer je među njima 245.000 zvanično zaposlenih, dok je preostalih, ravno 195.000, radilo u – „sivoj“ zoni. I oni potvrđuju da je brojčano najveći gubitak u industriji. Tamo je radilo oko 526.000 radnika, a dvije godine kasnije zvanično zaposlenih je ostalo 447.000. To je pad od čak 79.000, što je 14,9 odsto. Gledano kroz procente, najviše se „urušio“ agrarni sektor. U poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu radilo je 232.000 ljudi, a ostalo je 163.000 zaposlenih. To je 29,9 odsto manje. Bolno Optimizma među ekonomistima nema mnogo. Da bi nam bilo bolje, poručuju, moramo da preguramo reforme. I to bolne. - Svašta smo mi propustili da uradimo – kaže Aleksnadar Stevanović. – Propustili smo da uredimo privredu. Propustili smo da liberalizujemo tržište radne snage. Nastavili smo da štitimo dužnike, a ne povjerioce. Država se i dalje mješa tamo gdje joj nije mjesto. Nismo privatizovali javna preduzeća, a morali smo to da uradimo. Ako hoćemo da nam bude bolje, moramo da promjenimo ponašanje. Dokle god stanovništvo ne želi bolne reforma i država ih ne sprovodi, s razlogom ćemo biti siromašni i nezadovoljni.
Izvor
_________________ .
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 5/21/2011, 18:12
Država prepustila firme kriminalcima da ih unište
Privatizacije u Srbiji sve češće propadaju zbog malverzacija njihovih novih vlasnika koji u poslove ulaze sa sumnjivim kapitalom, a država se ne trudi mnogo da stane na put uplivu prljavog novca u srpske firme.
Kupovanje društvenih firmi u procesu privatizacije, fiktivno osnivanje novih, prikazivanje lažnih potraživanja i faktura i prebacivanje novca na račune novoosnovanih firmi – klasičan je put kojim se ispumpava novac u privatizaciji. Novi vlasnici se koriste i otuđivanjem imovine u procesu privatizacije, dok je opterećivanje hipotekom – standardna varijanta.
Hapšenje biznismena Mila Đuraškovića zbog zloupotrebe položaja i malverzacija oko privatizacije firme FAM klasičan je primjer kako se od privatizacije zgrće novac. Sumnja se da je sa saradnicima 2007. godine kupio 70 odsto akcija kruševačke fabrike za proizvodnju ulja i maziva FAM, da bi u naredne tri godine, oni simultanim poslovima iz ove firme izvukli 32 miliona evra. Kapital FAM-a je izvlačen ka ostalim Đuraškovićevim preduzećima – „Šeru”, „Nibensu”, a 15 miliona je Đurašković kao dividendu uzeo za sebe. A u Srbiji takvih primjera nije malo.
Primeri privatizacija kod kojih je došlo do zloupotreba
• Azotara Litvanci (2008) Većinski vlasnik iz Litvanije kupio fabriku za 13,1 miliona evra, a zatim jedan pogon za 32,5 miliona evra, što nije bilo dozvoljeno kupoprodajnim ugovorom.
• Posavina (2010) S. P. je osumnjičen da je kupio 70 odsto društvenog kapitala preduzeća „Posavina“ AD za 53.309.000 dinara, a njegovi saradnici su se kod banaka zaduživali i opterećivali imovinu firme hipotekama za kredite.
• Ribarsko gazdinstvo (2010) Uhapšen je Tomislav Đ., vlasnik preduzeća, zbog sumnje da je sa još šest osoba oštetio „Ribarsko gazdinstvo” za oko tri miliona evra tako što je, suprotno ugovoru, otuđio više od 60 odsto imovine preduzeća.
• Betonjerka (2010) Uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su stekle protivpravnu korist od 2,5 miliona evra zloupotrebom u privatizacijama preduzeća „Betonjerka” u Aleksincu i PIK „Čačak”.
• IKL (2010) Zbog zloupotreba u privatizaciji preduzeća IKL policija uhapsila četiri osobe pod sumnjom da su stekli imovinsku korist od 9,2 miliona evra.
• Srpska fabrika stakla (2009) Uhapšeno je troje bivših direktora Srpske fabrike stakla u Paraćinu zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja oštetili firmu za 96 miliona dinara.
Izvor
_________________ .
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 5/24/2011, 19:04
Koji su to lopovi, bez imalo savesti i morala. Đubrad jedna najgore vrste. Pazite šta kaže novi-stari ministar Портал Национални бренд Србије, за чију израду је Министарство трговине платило 38.000 евра, почеће да ради ових дана, каже Душан Петровић. Министар пољопривреде, трговине, шумарства и водопривреде изјавио је да је његово министарство, када је реч о том порталу који треба да промовише производе из Србије, урадило све по закону и да је време да се на ту причу стави тачка.. Da li sam samo ja lud i naivan pa ne razumem ili su zaista potrebni žestoki potezi prema ovakvoj vlasti. Znači 10-godišnja, još jednom: DESETOGODIŠNJA prosečna plata Srbije je poklonjena nekom stranačkom kumu, za šta? Za pišljivi virtuelni sajt koji neće imati tri posete dnevno i koji NIKADA, ama baš nikada sebe otplatiti neće. Sigurno će uzeti još toliko za održavanja i slično.
Stalno isti izgovor "U SKLADU SA ZAKONOM" To nam kaže majmun Dulić, ovi iz delte kada su ih pričepii za muljažu sa carinom, pa sad i ovaj post Milosavljevićki Milosavljević
Zakone ste i pravili da možete da kradete, đubrad jedna, i posle samo "sve je po zakonu". Sunce li vam vaše pa ko je te zakone podnosio i usvajao, ja , moj deda ili vi, bagro neopevana. Imate li bre trunke savesti i stida?
Dokle, bre dokle, samo da mi je znati? A narod, ko narod, ponovo će sve da im pozlati na izborima. Pametan li je to narod?
_________________ .
Rogy VIP
Broj poruka : 517 Points : 2119 Datum upisa : 10.09.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 6/5/2011, 09:21
Mito pršti na sve strane
Zašto Srbija stalno dobija packe od Evropske unije zbog korupcije rasprostranjene na svim nivoima? Agencija “češlja“ sve imovinske karte
RAD Agencije za borbu protiv korupcije rezultirao je i prvim krivičnim prijavama! Podnete su u petak protiv dr Nenada Borojevića, bivšeg direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, i Zorana Bekića, nekadašnjeg načelnika Odeljenja pedijatrijske onkologije i predsednika Komisije za citostatike Ministarstva zdravlja. Razlog: nisu pre dve godine prijavili imovinu vrednu 350.000 evra.
Borojević nije, kako je utvrdila istraga, prijavio stan u Beogradu od 41 kvadrata u Studentskoj ulici 9, kao što nije prijavio ni veći broj ugovora o autorskom delu sa nekoliko poznatih farmaceutskih kuća. Ove kompanije su, tvrdi se, na njegov tekući račun uplatile blizu šest miliona dinara i 20.000 evra. Takođe nije prijavio Agenciji ni depozite na štedne uloge u više banaka, u ukupnom iznosu od 53.630 evra.
Bekiću se stavlja na dušu da nije prijavio autorske ugovore sa nekoliko kompanija, u iznosu od 5,7 miliona dinara i 25.000 evra, kao što nije prijavio ni štedne uloge u Alfa banci, jedan od 40.000, a drugi od 10.650 evra.
- Agencija redovno proverava imovinske karte, iako je možda u početku nekima delovalo da neće. Taj postupak traje, idemo stavku po stavku, proveravamo kuće, brojeve računa, upoređujemo sa podacima Poreske uprave i podacima iz katastra. Najočigledniji primer da nešto nije u redu je kad se ne slažu prihodi i rashodi - kažu u Antikorupcijskoj agenciji.
Kada posumnja da se nešto ne slaže, Agencija obaveštava MUP i Tužilaštvo, koji dalje vode istragu. Osim što je inicirala ove dve krivične prijave, Agencija je podnela i niz prekršajnih, ali je od toga, kako stvari stoje, za sada slaba vajda.
Prekršajne prijave podnete su i protiv pet-šest političkih partija, koje nisu dostavile izveštaje o troškovima tokom izbornih kampanja na lokalnim izborima. Odgovore su dobili u samo dva slučaja:
- U prvom se radi o Jedinstvenoj Srbiji, gde su nas iz Prekršajnog suda u Beogradu obavestili da je mesno nadležan Prekršajni sud u Jagodini! U drugom slučaju prijava je podneta protiv SPS, koji nije došao na sud, već je dostavio izjašnjenje o kojem nas niko nije obavestio. Kada je sudija tražio da na njega odgovorimo, zastupnik Agencije rekao je da ne zna o čemu je reč i da mu treba vremena da pogleda. I tako je ročište otkazano zbog nas, a ne zbog SPS koji se nije pojavio.
Tako, plastično opisano, u Srbiji izgleda borba protiv korupcije. Iz Agencije, ipak, poručuju da pomenute dve krivične prijave daju nadu i da će nastaviti da proveravaju imovinske karte.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o „sitnoj“ korupciji pokazuju da je 8,1 odsto građana Srbije imalo direktna iskustva sa ovom boljkom. U 52,2 odsto slučajeva kao mito davan je novac (prosečni iznos 15.330 dinara), dok je u 33,6 odsto slučajeva davana hrana!
U više od polovine slučajeva ispitanici su podmićivali lekare, u gotovo 40 odsto policajce, pa medicinske sestre, službenike u katastru... Većina je nudila sama novac, poklon ili protivuslugu da bi ubrzali neku proceduru ili dobili bolji tretman.
- Naravno da „bode“ oči sitna korupcija, ali najveći problem u Srbiji je korupcija u vrhu, koja se piramidalno širi nadole. Kada bismo iskorenili najkrupniju korupciju, lakše bi se obračunali sa sitnom. Jedna gnjila jabuka kvari sve ostale - kaže Vladimir Todorić, izvršni direktor Centra za novu politiku (CNP).
Žarište korupcije, po njemu, leži u propustima u sistemu javnih nabavki. Rasprostranjena praksa je takozvano aneksiranje ugovora, zloupotreba postupaka po hitnosti i dogovaranje ponuđača. Koncesije i javnoprivatnog partnerstva nema u Zakonu o javnim nabavkama iz 2009, a komunalne delatnosti, kao bitan segment javnih nabavki, nisu dobro regulisane.
- Vrednost javnih nabavki godišnje je oko četiri milijarde evra, što čini oko 15 odsto društvenog proizvoda. Svaki procenat uštede ima veliki značaj. Za razliku od kupovine za sopstvene potrebe, onaj ko kupuje državnim parama nema motiv da najefikasnije troši novac i podložan je korupciji. Osnovni mehanizmi za promenu postojećeg modela ponašanja su ozbiljniji pravni okvir, stroža budžetska i eksterna finansijska kontrola, transparentnost postupaka, efikasna konkurencija među ponuđačima i delimična centralizacija nabavki - smatra Todorić.
Prema njegovim rečima, čak 40 odsto javnih nabavki je van otvorenog postupka (vrše se preko pregovaračkog postupka bez objavljenog javnog poziva i na druge načine), a 14 odsto ide na proceduru nabavki male vrednosti.
- Problem s korupcijom jeste što se sve transakcije veće od 15.000 evra kontrolišu kada je u pitanju pranje novca, ali zato se stotine miliona evra koje idu u privatizaciju ne kontrolišu, jer Agencija za privatizaciju nije na spisku onih koji su obavezni da dostave izveštaj Upravi za sprečavanje pranja novca - kaže Todorić.
Posebna priča su subvencije javnih preduzeća, finansiranje političkih partija, činjenica da vlada do sada parlamentu nije predala nijedan završni račun budžeta...
NEMOĆ RAĐA BES
U izveŠtaju Evropske komisije o Srbiji ne koristi se izraz „sistemska korupcija“, kažu u Centru za novu politiku. Međutim, koriste se izrazi koji mogu imati slično značenje. Na primer: „Slabosti u vladavini prava i preovlađujuća korupcija nastavili su da smanjuju pravnu sigurnost...“ Ili: „Korupcija ostaje široko rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da predstavlja ozbiljan problem“.
- Opšti utisak građana jeste da su davanje mita i zloupotreba položaja dominantni obrazac ponašanja, što proizvodi apatiju i osećaj nemoći. Razočaranje, ako dugo traje i ako se protiv njega ne bori aktivnim merama, može lako da preraste u bes i bude instrumentalizovano - zaključuju u Centru za novu politiku..
MALOVIĆEVA NAJAVLJUJE OBRAČUN MINISTAR pravde Snežana Malović najavila je u subotu da će, kao koordinator borbe protiv korupcije, od svih državnih organa i institucija zahtevati da pojačaju aktivnosti i u kratkom roku istraže sve sporne javne nabavke i druge koruptivne pojave u društvu. - Zahtevaću završetak pretkrivičnih postupaka o kojima je dosta u javnosti bilo reči. Mi dugujemo odgovor društvu na određene slučajeve koji su apostrofirani, i to je naša obaveza. Istrajaću na tome da se ti slučajevi rasvetle - rekla je ministarka. - Neću da kažem da je naša intencija da oni završe u sudskoj proceduri, ali tamo gde postoje dokazi, svakako će biti pokrenuti postupci.
Dačiću hapsi! Čini mi se da predizorni politički marketing već počeo. Jure lekare, a u premijerskoj i ministarskim foteljama sede najviše korumpirani. Ponovo jadni nisu shvatili šta ovi iz EU misle pod korupcijom. DOKLE bez odgovornosti? Dačiću hapsi bagru!
Izvor
_________________ .
Limited011 Old member
Broj poruka : 2018 Points : 5439 Datum upisa : 07.05.2009
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 6/6/2011, 23:22
Šta li je ovoj ženi (??) u glavi? Da ne znate da je "ministarka" šta bi pomislili? Posebno ako obratite pažnju na "zavodljiv" osmeš i visoke štikle? Jel se ona to priprema za slikanje u "Plejboju"? Ako je mogla ona O.Kovačević... što ne bi i ova "nežna" duša...
Mislim da je žena potpuno pogrešila profesiju! Tadiću smenjuj, ako nije i ovo jedna od riba iz "tvog" akvarijuma... pošto znam da ne biraš!!!
Boranija Old member
Broj poruka : 2161 Points : 6015 Datum upisa : 25.07.2010
Naslov: Re: SHTA RECI A NE ZAPLAKATI? 6/28/2011, 07:42
AFERA KOLUBARA: SLAVUJ I ŠOJIĆ BAGERISTI?!
Sumnja se da su Miroslav Ilić i Milan Gutović imali pet građevinskih mašina koje su iznajmljivali za kopanje uglja...
BEOGRAD - Klupko se odmotava! Posle Miroslava Ilića i Laneta Gutovića, na tapetu Specijalnog tužilaštva naći će se još nekoliko krupnih zverki, saznaje Kurir. Između ostalog, u istrazi zloupotreba u „Kolubari“ uskoro će se, pored političara i biznismena, naći i nekoliko estradnih ličnosti.