BELEX Club
BELEX Club
BELEX Club
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
BELEX Club

Ekonomski Forum
 
PrijemTABLEEventsPublicationsTražiRegistruj sePristupi
 

 INFO - Berza, Ekonomija...

Ići dole 
+105
boban75
Zile
cukicezar
Stane Dolanc
losmi
pepermint
milosmiljkovic
Roman Abramovich
mili61
goxi
Boranija
Cucla
Smile
Rogy
Zeljko
Big Mile
Fast
Boby
Maca
Taliano
Momir
Pera Zdera
EVE
Prokuplje
Novosadjanin007
VorenBafet
HUACHUMA
Non-ProfitOrganization
Mitar
Berza011
Dmitar
gogloee
Ivan2211
MarkoJTD
FatCat
Yudejavu
Vladulns
DI
Drag65
StefanMR
Dexiv
vatreni
nepet
Bookmaker
Ris
KRUSKA
Bond
GogaAna
prevarant
MilanLaki
Lilihip
Limited011
bonum.mm
Atomski mrav
Aleks
Gargamel011
Milica1
Teletrader
Cope
Vidovnjak
StefanoProdi
BRABUS
pepsiman
Dusan
pionir
Grlja
Posmatrač
Cicija
Dejansss
Kobe Bryant
jecika
Emerald
iki
Friz
selena
ntvala
odisej
nikica37
chuka011
fantom
Mc.Intosh
coach80
Greta
Sare
tigrovic
nervozaniglup
Matthew Greenburgh
kvantas
Shonjo-Shogun
Sergio77
Albatera
Pijacar
Actarus
mirami
Pendula011
Tanja
genijeurazvoju
slalic
BojanNS
Admin
cromodora
Rade
Karlito Brigante
Milos86
Sneki
109 posters
Idi na stranu : Prethodni  1 ... 13 ... 22, 23, 24  Sledeći
AutorPoruka
Milica1
VIP
VIP
Milica1


Broj poruka : 885
Points : 1909
Datum upisa : 29.04.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime1/26/2012, 13:03

Ovo je zaista lepa vest!

Banka oprostila dugove siromašnim klijentima
Objavljeno: Jan 26. 2012. 12:46

PARIZ, Najstarija francuska banka Kredit municipal de Pariz pokazala je “ljudsko lice” i povodom 375 godina postojanja hiljadama svojih najsiromašnijih klijenata oprostila dugove.

U pitanju su manje svote, odnosno dugovi do 150 evra, ali je vijest naišla na oduševljenje 3 500 sretnih klijenata, piše portal “good.is”.

“Vrlo sam sretna. Ovo je prvi put da sam nešto dobila besplatno”, rekla je jedna klijentkinja koja je u banku došla pokupiti zlatni medaljon koji je založila prije tri godine.

Ova banka osnovana je 1637. godine, i od početka je slovila kao banka za siromašne. Osnovao ju je filantrop Teofrast Renodo koji se protiv siromaštva želio boriti pravednijim bankarstvom. U to vrijeme kamate su se znale popeti i do 130 odsto, zbog čega su i vrlo mali krediti brzo znali prerasti u nezamislive dugove. Renodo je siromašnim Parižanima želio pružiti mogućnost da uzimaju kredite koje mogu relativno lako vraćati, a za kolateralu je uzimao doslovno sve – od lonaca do posteljine.

S obzirom da je bila poznata kao banka za siromašne, ljudi nikad nisu bili ponosni što su morali ići u nju, jer su se htjeli riješiti te etikete. Međutim, čak su i neke poznate ličnosti tog doba, poput Viktora Igoa i Kloda Monea, potajno koristili usluge baš ove banke.

Banka Kredit municipal de Pariz i dalje posluje prilično dobro, a njihova antilihvarska politika danas klijente privlači, a ne odbija. Samo u posljednjih godinu dana broj klijenata povećan je za 29 odsto.
Nazad na vrh Ići dole
Milica1
VIP
VIP
Milica1


Broj poruka : 885
Points : 1909
Datum upisa : 29.04.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime1/27/2012, 10:06

Kina, Brazil i Rusija nude pomoć EU
Objavljeno: Jan 27. 2012. 09:24

DAVOS, Zemlje iz grupe BRIKS, Brazil, Rusija, Indija, Narodna Republika Kina i Južna Afrika, ponovile su da su spremne da pomognu ugroženim evropskim zemljama.

Direktor jedne od najvećih privatnih investicionih firmi u NR Kini Džon Džao izjavio je da investitori iz najmnogoljudnije zemlje svijeta još uvijek “uče pravila igre” koja vladaju na svjetskom finansijskom tržištu.
Kineske kompanije i vladini fondovi posljednjih godina koriste ogromne devizne rezerve veće od 3,3 biliona dolara, za kupovinu stranih firmi i investiranje u vladine obveznice drugih zemalja, podsjetila je američka novinska agencija Asošiejtid pres u izvještaju iz Davosa.
Kineski premijer Ven Đijabao je proteklih mjeseci više puta ukazivao na spremnost Pekinga da otkupljuje vladine obveznice dugovima ugroženih zemalja evrozone. Zvanični Peking je krajem 2011. takođe, najavio da neće skrštenih ruku posmatrati finansijski slom Evrope već da će pomoći posredstvom MMF-a, u kome je NR Kina ima sve važniju ulogu.

Visoki zvaničnik Centralne banke Kine Sje Duo je tada ukazao da povećanje moći privreda u usponu u MMF-u mora biti prioritet i kritikovao evropske države zbog nedovoljno odgovorne javne potrošnje.

MMF je najbolji način za pružanje pomoći evropskim zemljama koje grcaju u dugovima i NR Kina bi podržala takav potez, naglasio je Sje.

Vlada u Pekingu uporno, međutim, ukazuje da MMF mora bez odlaganja da postignu napredak u reformi svojih kvota, što je započeto prošle godine, ali je potrebno da je potvrde zemlje članice Fonda.

Kina je već uložila dosta u imovinu EU, kazao je bankar Sje.
“Naši lideri su obećali da će kupovati imovinu u evrima i mi smo već neto investitori u zemljama EU”, kazao je on.

“MMF ima mogućnost da poveća pozajmice, ali je prioritet da se bez odugovlačenja završi raspodjela kvota”, insistirao je Sje.
Na samitu Evropske unije i Rusije 15. decembra prošle godine zvanična Moskva je izrazila spremnost da pomogne evrozoni do sume u vrijednosti od 20 milijardi dolara.

Rusija bi tu pomoć zemljama evrozone obezbijedila pomoću mehanizma MMF-a, a savjetnik ruskog predsjednika za ekonomska pitanja Arkadij Dvorkovič, tom prilikom je potvrdio želju Rusije da deblokira prvu tranšu od 10 milijardi dolara.

“Deset milijardi je minimalni doprinos. On može biti samo veći, ne manji”, dodao je Dvorkovič i precizirao da je Rusija spremna da razmotri upućivanje dodatnih 10 milijardi dolara, pod uslovom da evrozona ispuni obećanje i uspostavi fond za spasavanje evrozone vrijedan bilion evra.

“Rusija je zainteresovana da bude očuvana stabilnost evra, jer je značajan dio ruskih deviznih rezervi u toj valuti”, rekao je predsjednik Dimitrij Medvedev , koji je predvodio rusku delegaciju na samitu sa EU.

Centralna banka Rusije ne očekuje raspad evrozone i ne namjerava da ozbiljno mijenja strukturu deviznih rezervi, rekao je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prvi zamjenik predstavnika Banke Aleksej Uljukajev.

Eksperti dopuštaju mogućnost recesije ili značajnog sniženja kursa, ali ne smatraju da je neophodno odustati od evra kao ustaljene valute, rekao je Uljukajev.

Izvori iz MMF-a su naveli da će svijetu u sljedeće dvije godine nedostajati bilion dolara za finansiranje ukoliko se globalna ekonomska situacija značajno pogorša.
Trenutni kapacitet MMF-a za pomoć ugroženim ekonomijama iznosi oko 380 milijardi dolara.
Brazil je odbacio mogućnost kupovine obveznica evrozone radi pomoći u spasavanju članica tog monetarnog bloka, obećavši da će samo pružiti pomoć posredstvom MMF-a.
Procijenjuje se da devizne rezerve zemalja BRIKS, koje i dalje ubrzano rastu, vrijede blizu pet biliona dolara, pa dugovima opterećene zemlje u Evropi očekuju da bi i sa te strane mogle da računaju na finansijsku pomoć. Tanjug
Nazad na vrh Ići dole
Milica1
VIP
VIP
Milica1


Broj poruka : 885
Points : 1909
Datum upisa : 29.04.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime1/31/2012, 09:55

BEOGRAD 31. 01. 2012

PRESS

Prete svojoj vladi - Hrvatski proizvođači hrane sele fabrike u Srbiju
Dolaze „Agrokor", „Zvečevo", „Frank", "Podravka", „Kraš"...

Velike hrvatske prehrambene kompanije prete da će, ukoliko njihova vlada ne osmisli strategiju da domaću proizvodnju učini konkurentnijom na tržištu EU, preseliti proizvodnju u susedne zemlje, najverovatnije u Srbiju
Naime, „Kraš", „Agrokor", „Adris", „Podravka", „Frank", „Vindija", „Zvečevo", „Dukat", „Badel 1862", „Gavrilović", „Pivac", „Atlantik" i „Granolio" upozorili su da bi hrvatska privreda po ulasku u EU i izlasku iz CEFTA mogla da bude znatno oslabljena, što bi ih nateralo da zatvore svoje proizvodne pogone, podele otkaze zaposlenima i presele su u susedne zemlje.

Ekonomista Miroslav Zdravković veruje da će Hrvati u narednih godinu ili dve seliti firme kod nas, i to u granične opštine u Bačkoj i Sremu.

- Pre će se preseliti kod nas nego u BiH. Da bi se odbranili od evropske konkurencije, preneće proizvodnju u Srbiju. Prosečna neto plata u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj iznosi 626 evra, a kod nas oko 300 evra. Ukoliko bilo koja od tih kompanija ovamo preseli proizvodnju, na 1.000 radnika imaće uštedu od oko 300.000 evra mesečno, ili četiri miliona evra godišnjeg profita u odnosu na proizvodnju u svojoj zemlji - tvrdi Zdravković.

On ističe da će Srbija imati veće koristi od članstva Hrvatske u EU nego od svog statusa kandidata.

- To bi značilo premeštanje hrvatskih firmi u Srbiju i zapošljavanje ljudi, dok od same kandidature imamo pristup fondovima. Njihovi proizvođači su izuzetno uplašeni konkurencijom iz EU i boje se da će ih „počistiti" - navodi Zdravković.

A. V.
Nazad na vrh Ići dole
Rogy
VIP
VIP
Rogy


Broj poruka : 517
Points : 2119
Datum upisa : 10.09.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime2/5/2012, 10:02

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Americamap INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Europemap INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Asiamap

Ažurira se svakodnevno, više puta u toku dana.
Za detaljnu mapu sveta sa berzanskim indeksima klikni ovde, pa na "go to Worldmap".

_________________
.
Nazad na vrh Ići dole
Drag65
VIP
VIP
Drag65


Broj poruka : 611
Points : 1423
Datum upisa : 12.07.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime2/5/2012, 10:55

Rogy ::
Za detaljnu mapu sveta sa berzanskim indeksima klikni ovde, pa na "go to Worldmap".

Lepa stvar. Klikno i na Europe, kad ono Belex15 najviše porastao. Sigurno nema nikakve veze sa:

1. ---------- već je zbog
2. ----------
Nazad na vrh Ići dole
Maca
VIP
VIP
Maca


Broj poruka : 1857
Godina : 46
Localisation : Sombor
Points : 5133
Datum upisa : 28.05.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime2/14/2012, 15:12

Tržišta

- Francuska i Belgija su ukinule zabranu prodaje akcija na prazno (short selling), koju su uvele i Italija i Španija prošlog avgusta kako bi se sprečile špekulativne radnje na tržištu.
- Kreditna rejting agencija Moody’s snizila je kreditne rejtinge devet zemalja članica EU. Tako je rejting Slovenije smanjen je sa A1 na A2, sa izgledima za dalje smanjenje.

Sirovine

- Nakon dostizanja rekordnog nivoa za poslednjih pet nedelja, cena nafte je juče opala. Visoka cena odraz je povećane tražnje uprkos sniženjima kreditnih rejtinga pojedinih zemalja, kao i delovanja špekulanata.

Valute

- Smanjenje kreditnog rejtinga evropskih zemlja ojačalo je dolar u odnosu na euro. Vrednost dolara se trenutno kreće oko nivoa od 1.3155 dolara za euro, čime je probijen mesečni rastući trend.

Ideja

- Cena zlata se u ovoj godini kreće u jakoj korelaciji sa tržištem. Nakon snažnog rastućeg trenda, zlato se našlo u trouglu, gde je moguć proboj i nastavak rasta. U slučaju pauze na nivou podrške od 1714 dolara za jedinicu, mogao bi uslediti pad do nivoa od oko 1600 dolara. U slučaju proboja trougla nagore, javlja se ogućnost dostizanja cene od 1800 dolara po unci.

_________________
Prestani da mrziš ako do sebe držiš !
Nazad na vrh Ići dole
Bond
Moderator
Bond


Broj poruka : 13685
Localisation : Novi Sad
Points : 51159
Datum upisa : 03.06.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/11/2012, 18:41

На берзи ускоро милијарда евра у хартијама

Државни секретар у Министарству финансија Горан Радосављевић изјавио је данас у Београду да ће домаће тржиште тржиште капитала у наредних шест месеци моћи да рачуна на квалитетне хартије од вредности (ХОВ) у износу од најмање милијарду евра.

http://www.dnevnik.rs/ekonomija/na-berzi-uskoro-milijarda-evra-u-hartijama
Nazad na vrh Ići dole
MarkoJTD
VIP
VIP
MarkoJTD


Broj poruka : 1164
Godina : 35
Points : 3673
Datum upisa : 19.10.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/11/2012, 19:40

Радосављевић је говорећи о новинама у Закону о преузимању, рекао да привредни субјекат који преузме више од 25 одсто акција неке друге фирме, неће моћи да оствари своја права из те трансакције док не измири обавезе према малим акционарима у том поступку.

Optimistican naslov inace...

Bas da ih vidimo na UMKA koliko zaista zele da sprece manipulacije na berzi.
Nazad na vrh Ići dole
Greta
VIP
VIP
Greta


Broj poruka : 1280
Localisation : Bgd
Points : 3147
Datum upisa : 28.05.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime2/22/2013, 12:08

Financial Times: ulažite u srpsko tržište kapitala kapa armo


TRŽIŠTA - Financial Times istakao je potencijal tzv. “Frontier marketsa” a među ostalima i srpskog tržišta kapitala.

http://www.gdeinvestirati.com/berza-26/svetske-berze/11904-financial-times-ulazite-u-srpsko-trziste-kapitala

_________________
Samo hrabri pobedjuju
Nazad na vrh Ići dole
Bond
Moderator
Bond


Broj poruka : 13685
Localisation : Novi Sad
Points : 51159
Datum upisa : 03.06.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/23/2013, 12:14

Blumberg: Dinar će da raste


Beograd -- Prinos na srpske obveznice je pao, dok se očekuje da dinar dobije na vrednosti, pošto je Evropska komisija preporučila da počnu pristupni pregovori sa Srbijom.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=04&dd=23&nav_id=707622
Nazad na vrh Ići dole
Smile
Old member
Old member
Smile


Broj poruka : 1604
Points : 4714
Datum upisa : 04.06.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime8/29/2013, 11:27

Postoje dva različita tumačenja razvoja situacije koja uključuje finansijsku volatilnost u ekonomijama u razvoju i politiku FED, piše El-Erian.


Prvi podrazumeva stavove zvaničnika iz ugroženih ekonomija. Oni ističu da je kontroverzna politika Fed sa monetarnim merama - veliki otkup aktive (tzv. QE mere - "kvantitavno olakšanje") i nepostojeće kamatne stope - doprinela da se investicioni kapital iz SAD prelije u ekonomije u razvoju, u toj meri da je došlo do velike zabrinutosti sada kada je Fed najavio prekid pomenutih intervencija: velika količina unetog novca dovela je do apresijacije nacionalnih valuta i smanjila izvoznu kompetetivnost, a naglo smanjenje tih sredstava moglo bi da obori te valute, dovede do velike inflacije i zastoja u ekonomskom rastu (lokalne kamatne stope počele su zančajno da rastu). Ovom strahu dodatno je doprinela i promena monetarne politike Banke Japana, koja je dovela do postepene depresijacije jena i učinila japanski izvoz konkurentnijim.

Druga strana, američka, argumentuje da je najvažnija uloga Fed i njegove politike isključivo postizanje nacionalnog interesa. Problem većine ekonomija u razvoju, kažu njeni predstavnici, je taj što nisu na vreme sproveli sopstvene ekonomske mere kojima bi predupredili sadašnje negativne efekte. Na kraju krajeva, kažu oni, od početka je bilo poznato da stimulativne mere Fed neće večno trajati. Ukoliko finansijski "zastoj" u ovim zemljama potraje negativni efekti će se proširiti, a najviše će ih osetiti one zemlje koje imaju budžetske deficite, mali potencijal za ekonomski rast i male devizne rezerve. Ako se to desi, samo je pitanje trenutka kada će da padne i domaća potražnja, na šta već ukazuje i porast kamatnih stopa.


Nazad na vrh Ići dole
Cucla
VIP
VIP
Cucla


Broj poruka : 422
Godina : 49
Localisation : BG
Points : 1383
Datum upisa : 22.06.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/3/2014, 23:05

Drasticno povecani porezi na imovinu nekretnina u vlasnistvu privrede, ima slucajeva i gde su iznosi preko 10puta veci nego prosle godine.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:485727-Provincija-skuplja-od-prestonice

Sta mislite da li ce to pogoditi neke firme sa Belexa , u smislu da ce im profiti biti znatno smanjeni zbog toga?
Nazad na vrh Ići dole
Smile
Old member
Old member
Smile


Broj poruka : 1604
Points : 4714
Datum upisa : 04.06.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime10/20/2014, 20:55

Novi front u ratu Rusija-Mekdonalds od

Moskva -- Kremlj je nastavio svoj obračun sa Mekdonaldsom "mobilizacijom" više stotina inspektora i njihovim upadom u 200 restorana američkog lanca širom Rusije.

Kako piše portal "Siti ej em", u pitanju je nastavak odmazde zbog sankcija uvedenih Rusiji u jeku ukrajinske krize, a inspekcije su vršene po različitim osnovama.

Najviše ih je izvršeno zbog navodnih prijava o lošoj higijeni i kršenjem fito-sanitarnih propisa, ali je u neke restorane po prvi put stigla i finansijska inspekcija koja češlja knjige.

Mekdonalds, kao simbol američkog kapitalizma, ima 440 restorana u Rusiji, koja je prema godišnjem izveštaju kompanije iz 2013. među sedam najvećih tržišta izvan SAD-a i Kanade.

Nekoliko restorana je već zatvarano prethodnih meseci, a reagovali su i visoki zvaničnici, koji su poručili da "nije u pitanju zabrana rada, već rezultat redovne kontrole".
Nazad na vrh Ići dole
Limited011
Old member
Old member
Limited011


Broj poruka : 2007
Points : 5415
Datum upisa : 07.05.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/22/2014, 12:50

Deset ekstremnih predviđanja za 2015.

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi će verovatno otići sa te funkcije i vratiti se u Italiju kako bi pokrenuo reforme u idućoj godini, prognozira danska Saxo banka u svojoj najnovijoj listi "10 ekstremnih predviđanja za 2015".

Na listi ekstremnih zbivanja, koja bi prema analitičarima ove danske internet banke mogla da se dogode u 2015, pored Draghijevog odlaska sa funkcije predsednika ECB, pominje se i mogući izlazak Britanije iz sastava Evropske unije nakon pobede britanske Partije nezavisnosti na opštim izborima, pucanje britanskog sektora nekretnina, ali i erupcija islandskog vulkana Bardarbunga.

Prema ocenama glavnog ekonomiste Saxo banke, Steena Jacobsena, naredna godina će biti teška, ali potencijalno i godina u kojoj će ključni pokazatelji biti na minimumu.

"Inflacija je pala na najniži nivo u poslednji nekoliko decenija, kamatne stope takođe, dok su cene energenata znatno niže. Manjak volatilnosti u podacima i u tržišnim aktivama pružio je investitorima lažan osećaj sigurnosti i to bi moglo uzrokovati veće probleme u 2015. godini", navodi Jacobsen.

Prvo mesto na Saxovoj listi ekstremnih predviđanja za narednu godinu zauzelo je pucanje sektora nekretnina u Britaniji, budući da taj sektor, prema ocenama analitičarima ove banke, već gubi na zamajcu, naročito u Londonu.

Saxo banka dalje predviđa da će inflacija u Japanu skočiti na pet odsto, dok će kineski juan devalvirati za 20 odsto.

Prognozirajući mogući odlazak Marija Draghija iz ECB, Saxo banka napominje da se u toj finansijskoj instituciji vodi "rat" zbog mogućeg kvantitativnog labavljenja, čemu se protivi Nemačka.

Draghi bi se iz "tople stolice ECB" mogao vratiti u Italiju, kako bi ga nasledio guverner Bundesbanke Jens Weidmann, koji bi mogao budno da nadzire program kvantitativnog ublažavanja, i tako umiri nemačke političare, pre svega kroz javno kontrolisanje rizika koji iz tog programa proizilaze.

Mogućim Draghijevim napuštanjem funkcije predsednika ECB bave se i britanski Guardian, i nemački Die Welt i Die Zeit.

Guardian podseća da sukob u ECB-u zbog kvantitativnog popuštanja dolazi u osetljivom trenutku, jer italijanska štampa navodi da će Draghi možda uskoro doći kući, kako bi preuzeo rukovodenje Italijom, budući da se 89-godišnji predsednik Giorgio Napolitano priprema da odstupi.

Draghi, piše ovaj list, ima i hitnih porodičnih razloga da se vrati u Rim, a jedva prikriva svoju iritaciju sukobima koje ima u Frankfurtu.

Prema pisanju listova Die Welt i Die Zeit, sukob u ECB-u je toliki da su tri od šest članova Izvršnog odbora te finansijske institucije odbili da potpišu Draghijevu poslednju izjavu.

Među ostalim predviđanjima Saxo banke je i bankrot ruskih kompanija ili vlade u Moskvi po osnovu stranog duga, ali i rekordan skok cena kakaa na 5.000 dolara po toni u 2015. godini, kao posledica snažne tražnje za čokoladom širom sveta.

_________________
Henri Kisindžer: “Opasno je biti neprijatelj SAD-a, ali je pogubno biti i njen prijatelj.”
Nazad na vrh Ići dole
Boranija
Old member
Old member



Broj poruka : 2153
Points : 6002
Datum upisa : 25.07.2010

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime5/17/2015, 17:54

CRNE PROGNOZE On je predvideo svetsku krizu, a sad upozorava na sledeću katastrofu

Stivi Kin, profesor ekonomije i finansija na Univerzitetu Vestern Sidnej, ugledni je australijski ekonomista, a najpoznatiji je po tome što je predvideo globalnu ekonomsku krizu.

Oštar kritičar ekonomije, teorija i metodologije na kojima počiva današnja mejnstrim ekonomska nauka razvio je model u koji je uključio banke, dug i novac i dokazao da pre velike oluje u ekonomiji vlada bonaca u koju se globalne ekonomije uljuljkaju uoči početka katastrofe.

Koji su glavni uzroci globalnog finansijskog kolapsa?

- Glavni uzrok bio je rast privatnog duga, a on je rastao decenijama i prešao je rast BDP-a u poslednjih četrdeset godina; u američkom slučaju privatni dug rastao je sa oko 25 posto BDP-a pedesetih godina prošlog veka i došao do 150 odsto BDP-a 2005. Svet je postao zavistan od dizanja kredita kao goriva za ekonomsku ekspanziju, a kad je dug prestao da raste, ekonomija je pala.

Kako ste uspeli da predvidite veliku finansijsku krizu koja je od 2008. zahvatila svetsku ekonomiju?

- U kasnim 1980-ima čitao sam radove Himana Minskog i postao uveren da je njegovo obašnjenje kapitalizma tačno. Izgradio sam matematičke modele njegove hipoteze finansijske nestabilnosti za svoj doktorat i ti modeli su pokazali ne samo da će se kriza dogoditi nego da će se dogoditi kad stopa rasta privatnog duga bude usporena, ali i da će krizi prethoditi razdoblje prividne mirnoće. Kad sam video da se ova oba obrasca pojavljuju u podacima – dizanje duga i istovremeno pad nezaposlenosti i inflacije – verovao sam da je kriza neizbežna. Počeo sam s javnim upozorenjima da će se kriza dogoditi još u decembru 2005 - kaže on.

Mejstrim ekonomija zanemaruje privatni dug uz argument da je “dug novac koji dugujemo sami sebi” - odnosno da pozajmljivanje povećava dužnikovu potrošačku moć, ali smanjuje poveričevu, međutim uz mali ukupni učinak. To je tačno za situacije kad jedna osoba pozajmljuje novac drugoj jer se onda radi o izmeni postojeće, stalne količine novca. Ali, to nije istina kod bankovnih kredita, koji stvaraju novi novac i potražnju kad je kredit realizovan, ali uništavaju novac i smanjuju potražnju kad se dug otpla­ćuje. Ignorisanjem ove bitne funkcije kredita banaka, ignorisali su i uzroke krize i prividno blagostanje koje se pojavilo uoči krize

http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/559765/CRNE-PROGNOZE-On-je-predvideo-svetsku-krizu-a-sad-upozorava-na-sledecu-katastrofu

_________________
Kad ima love za šljam, ima da bude i za mene!!
Nazad na vrh Ići dole
Friz
VIP
VIP
Friz


Broj poruka : 1683
Godina : 53
Points : 2976
Datum upisa : 16.12.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/1/2016, 10:39

MMF: Preduzmite "odlučne" mere, inače sledi haos!

Neizvesnost povodom predstojećeg izlaska Velike Britanije iz EU će prigušiti srednjoročni privredni rast Ujedinjenog Kraljevstva, Evrope i globalne

"Trenutna nesigurnost predstavlja verovatno najveći rizik za svetsku ekonomiju", izjavio je portparol MMF-a Džeri Rajs koji je pozvao evropske lidere da preduzmu "odlučne" mere.

On je, na redovnoj konferenciji za novinare, rekao da su tržišna kretanja nakon prošlonedeljnog referenduma, uključujući i valutna kretanja, bila velika ali ne i preterano haotična, prenosi agencija Rojters.

Zvaničnici centralnih banaka bi, kako je dodao, trebalo bi da budu spremni da deluju kako bi povećali likvidnost ili smanjili preterana kolebanja, u slučaju da neizvesnost oko Bregzita dodatno našteti rastu globalne ekonomije.

EU i Velika Britanija treba da započnu teške pregovore o novim privrednim odnosima, a jedno od otvorenih pitanja predstavlja budući britanski pristup jedinstvenom evropskom ekonomskom tržištu.

Britanska automobilska industrija, zabrinuta zbog posledica Bregzita, zatražila je u četvrtak da zadrži pristup jedinstvenom evropskom tržištu i slobodu da zapošljava strance da bi nastavila da napreduje.

Rajs je rekao da period posle Bregzita kratkoročno može negativno da utiče na privredni rast na globalnom nivou, ne samo u Velikoj Britaniji i Evropi.

"Politički lideri treba da preduzmu odlučne mere da te posledice ublaže", rekao je Rajs ne navodeći o kojim merama je reč.

_________________
All we need is love
Nazad na vrh Ići dole
Momir
Old member
Old member
Momir


Broj poruka : 2042
Points : 5674
Datum upisa : 06.12.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/7/2016, 10:15

Siniša Krneta, direktor beogradske berze, o budućnosti naše najveće telekomunikacione firme. Novac neophodan za razvoj i investicije može se obezbediti prodajom manjinskih paketa

KAMATE na kredite, globalno gledano, nikada nisu bile niže. Međutim, za preduzeće koje treba da finansira svoj rast i razvoj, to je ipak dug. A dug će kad-tad morati da se plati. Za kompanije, koje dobro posluju, postoji mnogo bolji način dolaska do kapitala za finansiranje. Prodajom paketa novoizdatih ili postojećih akcija svoje kompanije na berzi, vlasnik ne gubi svoja prava upravljanja, pošto i dalje može da zadrži većinsko vlasništvo. A, novac koji na ovaj način dobija može da uloži u rast i razvoj. Kada bi ovakav način finansiranja kompanija zaživeo u Srbiji, posledično bismo uvećali zaposlenost i privredni rast. A slobodni kapital, koji traži mogućnosti da bude oplođen, ostao bi u Srbiji - kaže za "Novosti" Siniša Krneta, direktor Beogradske berze.


_________________
“Cash combined with courage in a crisis is priceless.”
Nazad na vrh Ići dole
goxi
Our family
Our  family



Broj poruka : 216
Points : 816
Datum upisa : 03.03.2011

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/7/2016, 11:50

Da li je to Krneta resio da nam nesto popravi na berzi i poveca promet ili samo prica price,tek da bi opravdao funkciju na kojoj je i veliku platu?
Nazad na vrh Ići dole
Teletrader
Old member
Old member
Teletrader


Broj poruka : 990
Points : 2791
Datum upisa : 05.09.2008

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/11/2016, 16:51

nobelovac Džozef Stiglic:

Ignorišu se lekciju koja se mogla naučiti i iz Bregzita i iz republikanskih predizbora u SAD: velikom delu stanovništva ne ide dobro. Neoliberalna agenda tokom poslednje četiri decenije može biti dobra za jedan procenat stanovništva, ali ne i za ostatak. Odavno sam predvideo da će ova stagnacija na kraju imati i političke posledice. Taj dan je pred nama.

Na obe obale Atlantika građani prihvataju objašnjenje da su trgovinski sporazumi izvor njihovih nesreća. Iako je preterano, takvo pojednostavljivanje je razumljivo. Pregovori o današnjim trgovinskim sporazumima vođeni su u tajnosti, pri čemu su korporativni interesi bili dobro zaštićeni, ali su obični građani ili radnici bili potpuno isključeni. Zato ni ne čudi da su rezultati tih pregovora bili jednostrani: pregovaračke pozicije radnika bile su dodatno oslabljene, a kumulativne posledice zakonodavstva oslabile su sindikate i prava zaposlenih.

Politička pobeda kapitala i osiromašenje

Iako su trgovinski sporazumi igrali određenu ulogu u stvaranju te nejednakosti, mnogo im je više doprinela promena političkog balansa u korist kapitala. Pravila u vezi s intelektualnom svojinom, na primer, povećala su moć farmaceutskih kompanija da podignu cene. No, svako povećanje moći korporacija na tržištu de facto znači umanjivanje realnih nadnica i povećanje nejednakosti što je postalo obeležje najnaprednijih današnjih zemalja.

Širom mnogih sektora dolazi do povećanja industrijske koncentracije, a otud i moći na tržištu. Posledice stagniranja i opadanja realnih nadnica u kombinaciji s merama štednje vode redukciji javnih službi od kojih toliko zavisi toliko mnogo srednje i niže plaćenih radnika.

Evropom, posebno evrozonom loše je upravljano poslednjih decenija, toliko da je prosečna nezaposlenost postala dvocifrena.
Rezultirajuća ekonomska nesigurnost za radnike u kombinaciji s migracijom zakuvali su otrovnu smešu. Mnoge izbeglice su žrtve rata i represije kojima je zapad doprineo. Obezbeđivanje pomoći moralna je odgovornost svih, ali posebno bivših kolonijalnih sila.

S druge strane, iako bi to mnogi mogli da odbace, uvećanje niskostručne radne snage vodi ravnoteži nadnica na nižem nivou, a kada nadnice ne mogu više biti snižavane povećava se nezaposlenost. To je jedna od navećih briga u onim zemljama u kojima je loše vođenje ekonomije već dovelo do visokog nivoa opšte nezaposlenosti. Evropom, posebno evrozonom loše je upravljano poslednjih decenija, toliko da je prosečna nezaposlenost postala dvocifrena.

Slobodno kretanje unutar Evrope znači da će one zemlje koje su se bolje borile protiv nezaposlenosti očekivano završiti s većim brojem izbeglica od onog što bi bilo pošteno. Radnici u tim zemljama podnose trošak depresiranih nadnica i više nezaposlenosti, dok poslodavci profitiraju od jeftinije radne snage. Teret izbeglica, bez iznenađenja, pada na one koji su najmanje u stanju da ga nose.

Naravno, ima se još mnogo toga reći o koristi od unutrašnje migracije. To može biti slučaj kada je u pitanju zemlja koja obezbeđuje nizak nivo garantovanih povlastica (socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu). No, za zemlje koje pružaju pristojnu socijalnu sigurnost istina je suprotna.

Rezultat ovog pritiska na nadnice i rezovi u javnim servisima bili su „ubijanje“ srednje klase sa sličnim posledicama na obe strane Atlantika. Domaćinstva srednje i radničke klase nisu imala koristi od ekonomskog rasta. Oni razumeju da su banke uzrokovale krizu 2008; potom su videli da milijarde odlaze za spas tih banaka, a beznačajne sume za spašavanje njihovih kuća i poslova. S prosečnim realnim prihodom (indeksiranim prema inflaciji) za radnika s punim radnim vremenom u SAD-u koji je niži nego što je bio četiri decenije ranije, ne treba da bude iznenađenje to što su birači besni.
Nazad na vrh Ići dole
Ars Vivendi
VIP
VIP
Ars Vivendi


Broj poruka : 2776
Points : 7917
Datum upisa : 21.01.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/29/2016, 23:11

Veliki biznis u SAD je manipulisanje svetskom politikom zarad profita, izjavio je finansijski stručnjak Ernst Volf.

Ekonomske sankcije su političko sredstvo koje donosi korist američkom velikom biznisu, navodi ekspert Ernst Volf.

Nakon finansijske krize 2008, obim trgovine između Nemačke i Rusije porastao je na rekordnih 80,5 milijardi evra 2012. Međutim, od tada se količina robe kojom trguju dve zemlje gotovo da prepolovila zbog uvođenja sankcija 2014. Prošle godine Nemačka je izvezla u Rusiju robu u vrednosti od 21,7 milijardi evra, a Rusija u Nemačku u vrednosti od 29,7 milijarde evra.

Autor knjige „Pljačkanje sveta: Istorija i politika MMF-a“ Volf ističe da ova situacija utiče, pre svega, na mala i srednja preduzeća, koja se suočavaju sa finansijskim teškoćama i koja veliki biznis lako istiskuje sa tržišta.

„Postoji oko šest hiljada kompanija koja trguju sa Rusijom i mnoge od njih suočavaju se sa teškoćama, kao što je i nameravano uvođenjem sankcija. Najveći deo sopstvenika kompanija pripada srednjoj klasi. Kada takva preduzeća doživljavaju poteškoće, uvek postoje veći igrači koji bi želeli da ih otkupe“, dodaje Volf.

„Za veliku globalnu korporaciju trgovina sa Rusijom iznosi nekoliko procenata ukupnog biznisa, ali veliki broj nemačkih proizvođača mašina iz srednje klase zavisi od ruskog tržišta. Ove sankcije mogle bi da unište ove kompanije, što je pogodno za velika preduzeća.“

Volf naglašava da su antiruske sankcije uvedene da bi koristile američkoj ekonomiji, kojom vlada isti Volstrit kapital koji vlada i njenom politikom.

„Politika je, zapravo, samo produžetak ekonomije, i danas je ekonomija uglavnom zasnovana na finansijskoj industriji. Najveći svetski investitori su (investicioni) hedž fondonvi i velike banke sa Volstrita, američki veliki biznis. Ono što se dešava u pozadini postavlja uslove i određuje šta će se uraditi politički. Ukoliko, na primer, EU odluči da skine sankcije, SAD bi našle način da izvrše pritisak na EU“.

Sankcije i kontrasankcije rezultirale su u smanjenju trgovinske razmene sa Rusijom i ostalim istočnoevropskim zemljama u korist američkih firmi koje pokušavaju da oslabe EU i stvore kontraverzne TTIP trgovinske ugovore.

„Luda stvar je da su sankcije najviše pogodile zemlje kao što je Poljska i Litvanija, i u nekoj meri Nemačku i Holandiju. Naravno, to je dobro (za SAD), jer pogoršava odnose Rusije i zemalja bivšeg Istočnog bloka. Sankcije samo potpiruju nedavne vojne vežbe u Istočnoj Evropi i napeta klima“.

„TTIP će imati ogromnu korist za velika američka preduzeća. Ukoliko američki zakon o zapošljavanju iznenada počne da dominira evropskim kompanijama, to će biti još jedan korak ka svetskoj dominaciji SAD. Sa druge strane, Amerikanci trenutno imaju značajne teškoće. Oni imaju najveću ekonomiju na svetu, ali ta ekonomija je u krizi“.

Volf kaže da je američka politika usmerena na slabljenje odnosa EU i Rusije.

„SAD su zaista zabrinute da će se EU udružiti sa Rusijom i, moguće, Kinom. To je za SAD apokaliptični scenario, tako da one uvek pokušavaju da što više izoluju Rusiju i Kinu na svetskom tržištu. Ne zaboravite da Evropa u velikoj meri zavisi od ruske nafte i gasa, a to se ne sviđe američkom finansijskom sistemu“.

„Zbog toga oni koriste sredstva za destabilizaciju, da bi oslabili konkurenciju na svetskom tržištu. Na sankcije treba gledati u ovom kontekstu“, zaključuje Volf.

_________________
Prazan listić nije stav!
Izaberi da drugi ne bi birali umesto tebe!
Nazad na vrh Ići dole
mili61
VIP
VIP



Broj poruka : 525
Points : 1639
Datum upisa : 28.01.2013

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: ss   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime8/29/2016, 19:26

Ovo je doba godine kada se sumiraju rezultati poslovanja u prvih šest meseci, a kompanije listirane na srpskoj berzi beleže pad profitabilnosti, najdrastičniji posle svetske ekonomske krize.
 
Stanislava Petković, analitičarka kompanije Wisebroker, kaže da pad profitbilnosti naših kompanija, najdrastičniji od svetske ekonomske krize, ukazuje da će ova godina biti prilično loša za naše kompanije.
Ona navodi i da je bilo potrebno nekoliko godina da se posledice velikih ekonomskih potresa, od kojih je poslednji bregzit, prikažu u rezultatima poslovanja kompanija. Kompanije su kako kaže, mnogo opreznije u trošenju resursa.
 
Na pitanje da li je podatak da je Komercijalna banka zabeležila gubitke od 2,6 milijardi dinara u prvoj polovini godine, iznenađenje, Petković kaže da jeste sa jedne strane jer su prošle godine videli otpise plasmana u visini od 6,2 milijarde dinara i očekivalo se da će to biti sve.
 
- S druge strane, i nije veliko iznenađenje, jer je banka pred privatizacijom i čisti bilanse, možda ćemo opet videti gubitke u slučaju te banke - ocenila je Petković.
 
Važno je da banka što konkretnije prikaže poslovanje. To je druga po veličini banka u Srbiji i defintivno će pronaći kupca, ali imajući u vidu situaciju u bankarskom sektoru na globalnom nivou, verovatno će to biti malo teže, nego što bi bilo pre nekoliko godina, dodala je.
 
Zbog situacije na tržištu nafte, i kretanja cena nafte ne iznenađuje pad profita NIS-a, ocenila je analitičarka Wisebrokera. Bio bi uspeh ako bi se rezultati poslovanja od prošle godine ponovili i ove godine.
 
Aerodrom Nikola Tesla beleži rast profitabilnosti, tome je najviše doprinela činjenica da u ovoj polovini godine nije bilo otpisa duga najvećem dužniku, kompaniji Air Serbia.
- Imajući u vidu da su prošle godine zabeležili vanredne prihode od dve milijarde dinara, ovo polugodište je malo lošije zbog toga, ali ako se to izuzme, mnogo je pozitivnije - kaže Petković.

_________________
kafa
Nazad na vrh Ići dole
Na mreži
Roman Abramovich
Member
Member



Broj poruka : 670
Localisation : Zemun
Points : 1782
Datum upisa : 25.05.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime9/1/2016, 01:30

Srpsko finansijsko tržište je bankocentrično, kredit je glavni finansijski proizvod, drugi finansijski instrumenti poput akcija ne postoje. Zašto to je loše za privredu?

Nenad Gujaničić analitičar iz brokersko-dilerske kompanije “Vajz broker” (Wise broker) objašnjava da srpska privreda ne raste , jer je kreditna aktivnost banaka opala, zbog velikog procenta problematičnih kredita.

“Zamislite da je trećina finansijskog tržišta akcije ili korporativne obveznice. Postojala bi alternativa bankarskim kreditima kao načinu da se dođe do potrebnih investicija i naša preduzeća bi lakše mogla da se finansiraju”, navodi Gujaničić.

Emitovanje akcija, odnosno njihova ponuda na berzi, čime se vlasnik odriće dela vlasništva, ali dobija potrebni kapital za razvoj firme, je najjeftiniji oblik finansiranja.

Sa druge strane, kada neka firma uzme kredit, u slučaju da zapadne u probleme, ne može da servisiria kredit. A ako se prikupi kapital prodajom akcija na berzi, firma ništa ne garantuje investitoru, osim da će raditi na najbolji mogući način, uz kontrolu tog investitora i da će davati dividendu.

Svaki akcionar zna da neće dobiti dividendu ako firma zapadne u krizu, dok sa bankama to nije slučaj, njima se kamata plaća bez obzira na poslovanje.

Nema političke volje da zaživi tržište kapitala
Beogradska berza, odnosno tržište kapitala nije zaživelo u Srbiji, zato što državne institucije nisu dale potreban podsticaj, ali i zbog drugačijeg ponašanja domaćih kapitalista u odnosu na one iz razvijenijeg sveta, ocenio je Gujaničić i dodao da izlazak na berzu podrazumeva potpuno transparentno poslovanje.

U zemljama Istočne Evrope, država je načinila prvi korak, odnosno uzela je neku reprezentativnu državnu kompaniju, kao što je kod nas Telekom, i sprovela inicijalnu ponudu akcija na berzi. Time je privukla i privatne kompanije da to učine, i deo vlasništva prodaju investitorima.

Kod nas četiri godine pošto su podeljene akcije Telekoma, inicijalna ponuda akcija te kompanije na berzi se nije dogodila, iako Telekom ima 20 odsto akcija, koje bi mogle odlično da se iskoriste u te svrhe. Za to nije bilo interesa niti političke volje, kaže analitičar kompanije Vajz broker.
Nazad na vrh Ići dole
Ars Vivendi
VIP
VIP
Ars Vivendi


Broj poruka : 2776
Points : 7917
Datum upisa : 21.01.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/12/2016, 17:58

Beograd -- Beogradska berza je uvela dva unapređenja u trgovanje hartijama od vrednosti

Na taj način će srpsko tržište kapitala harmonizovati sa standardima trgovanja i praksom razvijenih zemalja.

Kako se navodi u saopštenju, uveden je nalog sa posebnim uslovima izvršenja, koji investitorima omogućava da imaju veću slobodu prilikom formulisanja strategije i nastupa na tržištu, kao i da sam proces trgovanja više usklade sa sopstvenim potrebama i aktivnostima.

Klijentima se omogućava da nalozi koje ispostavljaju na Berzu imaju delimično vidljivu količinu (iceberg), kao i opciju da budu realizovani odmah u celosti ili poništeni (fill or kill), ili da budu realizovani u obimu koji je moguće realizovati samo u trenutku unošenja naloga, nakon čega se nalog povlači sa tržišta (immediate or cancel).

Od sredine decembra, kako se navodi u saopštenju, prvi put će biti uvedeno novo rešenje kojim se efikasnije regulišu značajne unutar-dnevne oscilacije u trgovanju akcijama - statička zona fluktuacije.

Taj model trgovanja omogućava aktiviranje posebnih procedura u toku trajanja trgovačkog dana kako bi se u slučaju većih pomeranja cena za pojedinačnu hartiju omogućilo efikasnije prilagođavanje tržišta novonastalim okolnostima.

U saopštenju da se očekuje da će i na ovaj način srpsko tržište kapitala unaprediti efikasnost i atraktivnost za investitore i druge učesnike.

_________________
Prazan listić nije stav!
Izaberi da drugi ne bi birali umesto tebe!
Nazad na vrh Ići dole
milosmiljkovic
Just looking
Just looking



Broj poruka : 20
Points : 72
Datum upisa : 09.10.2016

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/30/2016, 10:34

Povecana je novcana masa u zoni evra sa 4.4% na 4.8% u novembru. To ukljucuje kolicinu domaceg novca  deponovanog u bankama. Istovremeno je povecano i kreditiranje privatnog sektora sa 1.8% na 1.9%. Indeks evra je porastao 0.21%.

Zadnja nedelja u tekucoj godini je mirna.Ne postoje ekonomski indikatori koji mogu da pokrenu cene akcija.Berzanski indeksi su pali.Akcije banaka su pale zbog manjeg obima trgovanja.Prema fpmarkts cene akcija su najvise pale u bankarskom sektoru oko 8%. Ukupan godisnji pad u bakarskom sektoru je zabelezio pad od 21%.

Terminske cene nafte su porasle uoči početka primene sporazuma o smanjenju proizvodnje koji su sklopili Organizacija zemalja izvoznica nafte i nezavisni proizvođači. Nafta za isporuku u februaru je porasla na $54.25 po barelu, dok je na tržištu u Londonu poskupela na $57.30 po barelu.
Nazad na vrh Ići dole
pepermint
VIP
VIP
pepermint


Broj poruka : 2605
Points : 5917
Datum upisa : 05.02.2014

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/11/2017, 10:08

Mladim kompanijama onemogućen put do novca preko berze - Startapi u Hrvatskoj lakše dolaze do investitora
http://www.ekapija.com/website/sr/page/1726923/Mladim-kompanijama-onemogu%C4%87en-put-do-novca-preko-berze-Startapi-u-Hrvatskoj-lak%C5%A1e-dolaze-do-investitora
Nazad na vrh Ići dole
Na mreži
Limited011
Old member
Old member
Limited011


Broj poruka : 2007
Points : 5415
Datum upisa : 07.05.2009

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime4/28/2018, 12:34

Nacrt zakona o evidenciji stvarnih vlasnika, koji je nedavno usvojila Vlada Srbije, predviđa da se do kraja januara sledeće godine formira registar osoba koje su pravi vlasnici najmanje 25 odsto preduzeća, pišu današnje "Večernje novosti".

Kako navode, cilj upisa građana koji stoje iza kompanija je sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Prema Nacrtu zakona o evidenciji stvarnih vlasnika, iza svake firme, zadruge, stranih predstavništava, fondacija, zadužbina i ustanova, mora da stoji ime.

Kako objašnjavaju "Novosti", kada on stupi na snagu, što će biti osam dana po usvajanju, firme će imati rok od 30 dana da odrede ko im je stvarni vlasnik.

Podatke će, dodaje list, poslati Agenciji za privredne registre, koja je dužna da registar ustanovi do kraja januara sledeće godine.

"Novosti" ističu, pozivajući se na podatke APR iz marta 2018. godine, da će obavezu upisa imati 170.000 registrovanih subjekata, među kojima je i 28.168 preduzeća, kojima su vlasnici ili suvlasnici strana pravna lica i pojedinci.

Osnovni cilj zakona je unapređenje postojećeg sistema otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, napominje list.

Prema navodima nadležnih, koje "Novosti" ne imenuju, postojeći mehanizam razmene podataka pokazao se u praksi nedovoljno efikasnim.

Trenutno su, ukazuje list, najveći problemi brzina pribavljanja podataka i njihova verodostojnost.




_________________
Henri Kisindžer: “Opasno je biti neprijatelj SAD-a, ali je pogubno biti i njen prijatelj.”
Nazad na vrh Ići dole
losmi
Still learning
Still learning



Broj poruka : 72
Points : 344
Datum upisa : 03.11.2014

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime5/11/2018, 00:31

Kinezi se ne sale...
Potvrda dioničara 'Gorenja' da im je kineska korporacija 'Hisense' spremna ponuditi 12 eura za njihove dionice, izazvala je na Ljubljanskoj burzi skok vrijednosnice 'Gorenja' za čak 62 posto u prvim satima današnjeg trgovanja. Jučerašnje trgovanje 'Gorenje' je zaključilo s cijenom od 6,8 eura za dionicu, da bi nakon objave o ponudi Kineza cijena danas vrlo brzo skočila na 11 eura.


https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/dionice-gorenja-podivljale-nakon-najave-preuzimanja-i-neki-u-hrvatskoj-trljaju-ruke/7342428/
Nazad na vrh Ići dole
Stane Dolanc
Our family
Our  family



Broj poruka : 332
Points : 807
Datum upisa : 22.05.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime5/30/2018, 11:20

Soros: Sve što je moglo da krene po zlu, krenulo je
Nestabilan dolar i povlačenje kapitala s tržišta u razvoju mogu da dovedu do još jedne velike finansijske krize, upozorava milijarder Džordž Soros.

Govoreći na sastanku Evropskog saveta za međunarodne odnose koji se održava u Parizu, on je upozorio da se EU suočava s egzistencijalnom krizom.

"Sve što je moglo da krene pogrešno, krenulo je“, rekao je on.

"Više se ne govori figurativno da je Evropa u egzistencijalnoj opasnosti, to je surova realnost".

Prema rečima Sorosa, izbeglice, teritorijalna dezintegracija i politika štednje su tri glavna izazova za EU.

"Zavisnost od štednje" od strane EU "oštetila“ je evro i pogoršala je evropsku krizu, rekao je on.

On je podržao grupu "Najbolje za Britaniju", koja se zalaže za drugi referendum o Bregzitu i donirao je toj kampanji 700.000 funti.

"Najviše štete oseća se sada kada je EU u egzistencijalnoj krizi, a njena pažnja je usmerena na pregovore o sporazumu za izlazak Britanije. To je gubitnički predlog, ali bi mogao da se preokrene u pobedničku situaciju“



Nazad na vrh Ići dole
Dalaj Lama
Member
Member
Dalaj Lama


Broj poruka : 707
Points : 1898
Datum upisa : 30.11.2010

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime7/10/2018, 18:21

Crne prognoze: Svi će stradati, gore nego 1930.

Ako SAD napuste Svetsku trgovinsku organizaciju, svet se može naći u velikoj ekonomskoj krizi, poput one iz tridesetih godina prošlog veka.

To je istakao Pušan Dat, profesor ekonomije i političkih nauka na Visokoj poslovnoj školi u Singapuru.

Američki mediji prenose da SAD razmatraju mogućnost da odustanu od poštovanja pravila STO, i to putem usvajanja odgovarajućeg zakona.

Predsednik SAD Donald Tramp će, ako ovaj zakon bude usvojen, dobiti mogućnost da utiče na povećanje ili smanjenje carina, bez odobrenja Kongresa.

Dat smatra da će, u tom slučaju, sve države biti oštećene.

“Pravila STO do sada su smatrana neprikosnovenim, što je situaciju držalo pod kontrolom. Ako ova pravila više ne budu važila, onda bi bilo koja prognoza i bilo koje očekivanje u svetskoj trgovini bili potpuno besmisleni”, kaže Dat.

On ukazuje na činjenicu da su dva savetnika američkog predsednika Piter Navaro i Robert Lajthajzer veoma skeptični prema STO.

“Ne mislim da su američke pritužbe na STO zasnovane na činjenicama”, navodi Pušan Dat.

U određenim sektorima je primetan visok stepen protekcionizma, poput poljoprivrede. Evropske carine protiv SAD su prilično niske, a isto je u Kanadi i Japanu.

“Međutim, Tramp bira sektor gde su tarife visoke zbog spleta faktora i onda to koristi kao pregovaračku taktiku”, naglašava Dat.

On savetuje druge zemlje da ne čine ustupke, jer će ih Tramp prihvatiti i tražiti sve više, smatrajući da su pokazatelj slabosti.

“Smatram da EU, Kina i Kanada čine ispravne korake pregovarajući sa pozicije sile”, poručuje Dat, a prenosi “Sputnjik”.

Ako dođe do većeg trgovačkog konflikta između SAD i Kine, veću štetu će imati Kina, jer ona mnogo više zavisi od izvoza. SAD su u većoj meri samodovoljne, jer ne zavise ni od izvoza ni od uvoza.

“Trgovački rat će se osetiti kroz povećanje cena, a kompanije, posebno transnacionalne korporacije koje posluju na globalnom nivou, suočiće se sa cepanjem prethodno uspostavljenih proizvodno-distributivnih lanaca, ostajaće bez bitnih karika i zbog toga će imati brojne probleme”, ističe Dat.



_________________
Karma kažnjava sve
Nazad na vrh Ići dole
bonum.mm
Moderator
bonum.mm


Broj poruka : 476
Points : 1222
Datum upisa : 28.11.2007

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime11/26/2018, 11:10

https://www.danas.rs/ekonomija/kome-treba-berza-u-srbiji/

[size=33]Kome treba berza u Srbiji?[/size]
Teorija kaže da efikasno tržište kapitala pospešuje privredni rast zemlje i to ne samo tako što omogućava jeftinije finansiranje već i preko posredne kontrole upravljača što vodi boljim poslovnim rezultatima kompanija.



Ovu tezu potvrđuju empirijske studije, a i brojni primeri zemalja sa razvijenim berzama.
Ako je sve to tako, zašto onda svaka privreda ne nastoji da ima valjano tržište kapitala, što naročito važi za zemlje u tranziciji koje kubure sa niskim nivoom kvaliteta korporativnog upravljanja? Odgovor je više nego jednostavan – efikasna i razvijena berza obavezuje odnosno pretpostavlja čitav niz uslova koje je neophodno ispuniti i održavati tokom vremena: jasna i predvidljiva pravila (zakone) poslovanja, ravnopravan tretman svih tržišnih učesnika i efikasne institucije koje obezbeđuju sve prethodno, a naročito zaštitu prava manjinskih akcionara.
Kako domaća privreda, koja se ove godine diči visokim rastom, stoji po ovim pitanjima? Zli jezici bi rekli da smo dobro prošli na Duing listi s obzirom da smo sa prethodne 76. pozicije u svetu pali na 83. mesto po pitanju zaštite manjinskih akcionara. Ova prava najslabijih učesnika na tržištu kod nas se u praksi svode na dobru volju dominantnih igrača bilo da su u pitanju sama država, domaći kapitalista ili inostrana multinacionalna kompanija. Nakon što su sa izbijanjem svetske ekonomske krize razotkrivene sve slabosti domaćeg finansijskog tržišta, a kulminacija se zbila bankrotstvom nekoliko državnih i paradržavnih banaka, manjinski akcionari su postali „glineni golubovi“ u više nego neravnopravnoj tržišnoj utakmici. Nema šta nije viđeno u proteklom periodu: istiskivanje manjinskih akcionara po veštački formiranim cenama, trgovina povezanih lica kako bi se lakše preuzela kompanija, namenska promena pravila institucija u korist većinskog vlasnika, izmena zakona kako bi se koncesija kompanije sprovela brže…
Ovih dana svedoci smo novog nivoa u popularnoj igrici kako preveslati manjinske akcionare. Regulatorno telo je odobrilo otkup akcija manjinskih akcionara u farmaceutskoj kompaniji Galenika u potpunosti ignorišući odredbe aktuelnog zakona o preuzimanju. Ova „diskreciona sloboda“ regulatora umanjiće manjinskim akcionarima očekivani prihod u znatnoj meri, dok će posledice po tržište kapitala biti veće i dugoročnije.
Onda uopšte ne treba da čudi situacija na Beogradskoj berzi gde se investitori traže lupom a ostvareni promet pada iz godine u godinu. Pokušaji da se tržište reanimira minornim i „na mišiće“ izguranim inicijalnim ponudama akcija bez podrške države kao osnovnog garanta investicionog ambijenta više su neko kratkog dometa. A da je ta podrška mršava videlo se, nažalost, mnogo pre nego što se nacionalna telekomunikaciona kompanija odrekla sopstvenog identiteta akcionarskog društva i počela frljati megalomanskim investicijama. Upravo ova kompanija trebalo je da predstavlja nosioca razvoja domaćeg tržišta kapitala i prokrči put drugim preduzećima u cilju pronalaženja izvora finansiranja mimo bankarskih šaltera. Umesto toga, političkom voljom izabrana je stranputica čiju cenu plaća i skoro pet miliona manjinskih akcionara, dok će krajnji ceh na isti taj račun, ovaj put kao poreskih obveznika, biti još papreniji.
Političari ne vole berzu jer ona podrazumeva dovođenje u istu ravan prava i obaveza, te kontinuirano polaganje računa. Ovi principi stoje u osnovi akcionarstva, svojevrsne industrijske demokratije. Njihovo negiranje u velikoj meri smanjuje šanse za napredak i u mnogo važnijoj areni, na polju razvoja društva i političke demokratije.
Piše: Nenad Gujaničić
Nazad na vrh Ići dole
pepermint
VIP
VIP
pepermint


Broj poruka : 2605
Points : 5917
Datum upisa : 05.02.2014

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime11/26/2018, 11:30

bonum.mm ::
https://www.danas.rs/ekonomija/kome-treba-berza-u-srbiji/

[size=33]Kome treba berza u Srbiji?[/size]
Teorija kaže da efikasno tržište kapitala pospešuje privredni rast zemlje i to ne samo tako što omogućava jeftinije finansiranje već i preko posredne kontrole upravljača što vodi boljim poslovnim rezultatima kompanija.



Ovu tezu potvrđuju empirijske studije, a i brojni primeri zemalja sa razvijenim berzama.
Ako je sve to tako, zašto onda svaka privreda ne nastoji da ima valjano tržište kapitala, što naročito važi za zemlje u tranziciji koje kubure sa niskim nivoom kvaliteta korporativnog upravljanja? Odgovor je više nego jednostavan – efikasna i razvijena berza obavezuje odnosno pretpostavlja čitav niz uslova koje je neophodno ispuniti i održavati tokom vremena: jasna i predvidljiva pravila (zakone) poslovanja, ravnopravan tretman svih tržišnih učesnika i efikasne institucije koje obezbeđuju sve prethodno, a naročito zaštitu prava manjinskih akcionara.
Kako domaća privreda, koja se ove godine diči visokim rastom, stoji po ovim pitanjima? Zli jezici bi rekli da smo dobro prošli na Duing listi s obzirom da smo sa prethodne 76. pozicije u svetu pali na 83. mesto po pitanju zaštite manjinskih akcionara. Ova prava najslabijih učesnika na tržištu kod nas se u praksi svode na dobru volju dominantnih igrača bilo da su u pitanju sama država, domaći kapitalista ili inostrana multinacionalna kompanija. Nakon što su sa izbijanjem svetske ekonomske krize razotkrivene sve slabosti domaćeg finansijskog tržišta, a kulminacija se zbila bankrotstvom nekoliko državnih i paradržavnih banaka, manjinski akcionari su postali „glineni golubovi“ u više nego neravnopravnoj tržišnoj utakmici. Nema šta nije viđeno u proteklom periodu: istiskivanje manjinskih akcionara po veštački formiranim cenama, trgovina povezanih lica kako bi se lakše preuzela kompanija, namenska promena pravila institucija u korist većinskog vlasnika, izmena zakona kako bi se koncesija kompanije sprovela brže…
Ovih dana svedoci smo novog nivoa u popularnoj igrici kako preveslati manjinske akcionare. Regulatorno telo je odobrilo otkup akcija manjinskih akcionara u farmaceutskoj kompaniji Galenika u potpunosti ignorišući odredbe aktuelnog zakona o preuzimanju. Ova „diskreciona sloboda“ regulatora umanjiće manjinskim akcionarima očekivani prihod u znatnoj meri, dok će posledice po tržište kapitala biti veće i dugoročnije.
Onda uopšte ne treba da čudi situacija na Beogradskoj berzi gde se investitori traže lupom a ostvareni promet pada iz godine u godinu. Pokušaji da se tržište reanimira minornim i „na mišiće“ izguranim inicijalnim ponudama akcija bez podrške države kao osnovnog garanta investicionog ambijenta više su neko kratkog dometa. A da je ta podrška mršava videlo se, nažalost, mnogo pre nego što se nacionalna telekomunikaciona kompanija odrekla sopstvenog identiteta akcionarskog društva i počela frljati megalomanskim investicijama. Upravo ova kompanija trebalo je da predstavlja nosioca razvoja domaćeg tržišta kapitala i prokrči put drugim preduzećima u cilju pronalaženja izvora finansiranja mimo bankarskih šaltera. Umesto toga, političkom voljom izabrana je stranputica čiju cenu plaća i skoro pet miliona manjinskih akcionara, dok će krajnji ceh na isti taj račun, ovaj put kao poreskih obveznika, biti još papreniji.
Političari ne vole berzu jer ona podrazumeva dovođenje u istu ravan prava i obaveza, te kontinuirano polaganje računa. Ovi principi stoje u osnovi akcionarstva, svojevrsne industrijske demokratije. Njihovo negiranje u velikoj meri smanjuje šanse za napredak i u mnogo važnijoj areni, na polju razvoja društva i političke demokratije.
Piše: Nenad Gujaničić
post2
Nazad na vrh Ići dole
Na mreži
cukicezar
Still learning
Still learning
cukicezar


Broj poruka : 112
Points : 281
Datum upisa : 29.01.2016

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/20/2018, 01:27

A to što ne štite male akcionare koga briga?
Blic članak:

POSLEDNJI TRZAJI Za kim zvona zvone na Beogradskoj berzi

Posle deset godina krize na „srpskom Volstritu“, za opstanak se bore samo najžilaviji vukovi. Prošle nedelje prosečan promet iznosio 28.000 evra, a zarada berze bila tek 6.000 dinara.
Za kim zvone zvona na Beogradskoj berzi, ako je svaki petak na srpskom tržištu kapitala crni petak. Pre bi se moglo reći da su to neka crkvena zvona koja se, nažalost, u danima žalosti oglašavaju, kaže broker Nenad Gujaničić.
Nedavno je na sva zvona objavljena vest kako je, posle 80 godina, jedna privatna kompanija "Fintel energija" prvi put dobrovoljno izašla na berzu. Upravo u ime tog svečanog čina oglasila su se berzanska zvona, prenosi RTS.
Pre zvone na uzbunu
Nekadašnja brokerka Dragijana Radonjić Petrović kaže da se nada da su to bila svečarska zvona, ali da se boji da možda nisu zvonila i na uzbunu.
- Jer, zaista naša Beogradska berza i tržište kapitala se poslednjih nekoliko godina nalaze u takvoj krizi da je to zvono možda pre uzbuna, nego svečani čin te inicijalne javne ponude - kaže Radonjić Petrovićeva.

Protekle nedelje prosečan dnevni promet akcijama bio je oko 28.000 evra. To znači da je prosečna zarada berze doslovce iznosila nešto malo više 6.000 dinara. To je plen oko koga su se "otimali" vukovi sa "srpskog Volstrita". A pre krize, bilo je dana kad se na Beogradskoj berzi dnevno se obrtalo i po deset miliona evra. U petak posle podne kretanje beleksa 15, zvaničnog indeksa Beogradske berze, izgledalo je kao ravna linija, na čijem se kraju jedva nazire puls.

Berza gotovo u stanju kome
- Ravna linija, slažem se sa vama, indicira nešto što ne želimo da vidimo nikad i nigde - ocenjuje Siniša Krneta, direktor Beogradske berze.

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 QhFk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWldZN01EQV8vYTViNjVhNjA1MDYxN2M5YzQxODI4OGIxMGIzYjc2MWYuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB Foto: Promo
Beogradska berza
To znači da je Berza blizu smrti, dodaje Dragijana Radonjić Petrović.

- To je nešto što je blizu kraja. Još poslednje trzaje života daje, približava se ravnoj liniji.
Berzanski stručnjaci kažu da je srpska berza sada gotovo u stanju kome. Prometa nema, jer nema ulagača. A ulagača nema jer u ponudi nema kvalitetnih "papira".
- Sasvim je jasno. Investitori ne mogu da dođu na tržište iz turističkih razloga. Dakle, tamo gde postoji ponuda, gde postoji razlog upotrebe sredstava, tamo će i doći. Za koga je to signal? Za srpski ekonomski sistem. Dakle, tržište kapitala je važna komponenta svakog ekonomskog sistema. Ima primera razvijenih berzi u nerazvijenim zemljama, ali nema razvijenih zemalja bez razvijene berze - ocenjuje direktor Beogradske berze.

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 An1k9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvT1RFN01EQV8vM2UwMzViNWRhMGQwYmE2NGM0ZjJlMTY2M2VmYjAxMjYuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB Foto: RAS Srbija
Evropske berze su se usijale u vreme Bregzita
Mnogi uzrok propasti srpskog tržišta kapitala vide u tome što berza znači polaganje računa. A to ne odgovara nikome. Ni državi, ni krupnom kapitalu. Sigurno da je za pad prometa na berzi, jednim delom, zaslužna i svetska ekonomske kriza, kada je zvanični indeks Beogradske berze pao za više od 75 odsto. Najbolji beogradski brokeri 2008. godine izgubili su novac.

Retko ko se bavi domaćim tržištem
- Sve berze su doživele udar i izvesno povlačenje investitora. Nažalost, za razliku od većine, evropskih berzi, na našoj berzi se povratak investitora nije desio. Nakon cunamija krize koji je proizveo i ostavio za sobom, na našem tržištu se, objektivno, nije pojavilo ništa novo - kaže Krneta.
Kažu da je najgore prokletstvo brokera – kad nema prometa. Da broker pre može da prihvati i da gubi nego da u rukama drži "hartije" koje ne može da proda. Prosečnog srpskog brokera stigla je najgora kletva. Zato danas mnogo više trguje na svetskim berzama nego na srpskoj berzi.
Nenad Gujaničić kaže da se većina brokera u Srbiji, nažalost, ne bavi više domaćim tržištem.

- Više se bave stranim tržištem. I, nažalost, naši građani više investiraju u inostranstvu nego što to rade u našoj zemlji - ističe Gujaničić.
Siniša Krneta kaže da je nivo kapitala koji srpski investitori investiraju u akcije van Srbije višestruko veći nego kapital koji se investira na Beogradskoj berzi.
Kažu da su Srbima, na primer, na stranim berzama posebno atraktivne akcije "Dojče telekoma", u kome je nemačka država jedan od akcionara. Dok akcije srpskog Telekoma, čiji su vlasnici, sve i da hoće, naši građani ne mogu ni da prodaju, ni da kupe.
Ulazak Telekoma na berzu potpuno nova priča
Kada je o prvoj inicijalnoj javnoj ponudi reč, Dragijana Radonjić Petrović kaže su možda pojedinci čuli da se jedno preduzeće odlučilo da prikupi šest miliona evra na berzi, ali da je, recimo, Telekom izašao na berzu, onda bi to svi znali.
- Telekom ima nas pet miliona akcionara i svi smo zainteresovani da pratimo situaciju - kaže ova nekadašnja brokerka.
Ne postoje zakonske prepreke da Telekom izađe na berzu. Da je ova kompanija listirana na berzi, mi danas ne bismo pričali o tome da li je ova državna kompanija preplatila "Kopernikus" ili ne. Šta bi za srpsku berzu značio eventualni izlazak Telekoma na tržište kapitala?
pročitajte i...


  • Volstrit povratio deo gubitaka, evropske berze različite

  • Državne obveznice "planule", pad akcija oborio BELEX indekse


- To ne da bi značilo, već bi to bio dah novog života. To je jedan od ključnih događaja koji, s nestrpljenjem očekujemo na finansijskom tržištu. Takva vrsta kompanija, u žargonu finansijskog rečnika su takozvane 'lardž keps', kompanije velike tržišne kapitalizacije. Kompanije koje menjaju igru - odgovara Krneta.
U nedostatku kapitalca, na gladno srpsko tržište rukovodstvo Beogradske berze pokušava da "dovuče" neko sveže meso. Projekat "Izađi na berzu" traje do marta sledeće godine, a cilj je da se, posle "Fintel energije", još dve privatne kompanije pripreme za dobrovoljan izlazak na berzu.
Rezultat nekoliko korporativnih skandala
- Generalno, možemo reći da je sada berza na izuzetno niskom nivou i da je veoma teško da se jednim potezom ona oporavi. Čak i kad bi neki kapitalista ili država želeli da izađu na berzu i da prikupi kapital, to bi bilo izuzetno teško zbog toga što je tržište palo na baš niske grane. Šta to praktično znači? Da su investitori izgubili poverenje i sigurnost, a to je pre svega rezultat nekoliko korporativnih skandala u prošlosti - skeptičan je broker Nenad Gujaničić.

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 VCFk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWlRNN01EQV8vMDAyMjg2Y2QxNjBkNDllZjE4NDk3YTEyOWEyYmMwZGQuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB Foto: Promo
Teško poređenje sa Volstritom
Berza je tokom privatizacije otkrivala i neke od najvećih tajkunskih tajni. Tako smo 2011, preko berze saznali da je Miroslav Mišković vlasnik više od 100 firmi. "Delta agrar" je kupovala "Jedinstvo" iz Apatina i kompanija je morala je da prikaže sva povezana lica. Do poslednjeg. Posle prvog talasa privatizacije na berzi, kao da je sve stalo. Čini se da se sada i berzanska infrastruktura polako topi. Tokom protekle decenije broj brokerskih kuća skoro da je desetkovan. Kako, danas, posle gladnih godina, izgledaju vukovi sa "srpskog Volstita"?
Vukovi, ali usred zime
- Ne možemo vukovima da ih nazovemo - kaže Dragijana Radonjić Petrović.
- Možda vukovima, ali usred zime. Koji se bore za opstanak. Pa su već izgladneli, godinama iscrpljeni, jer nemaju šta da rade, bore se za preživljavanje. Ostali su samo najžilaviji. Svojevremeno je bilo možda 100 brokerskih kuća, a sad ne znam tačno statistiku, ali mislim da ih nema više od petnaestak-dvadeset. Ali čak i tih petnaestak-dvadeset bi bilo dovoljno da ima prometa, da imaju šta da rade - zaključuje ona.
Nekoliko puta u proteklih nekoliko godina srpski državni zvaničnici obilazili su svetske berze. Srpsku berzu, koja se nalazi u Ulici Omladinskih brigada, na samo nekoliko stotina metara od Palate Srbija su zaobilazili. Na srpskoj berzi nastavlja se oseka investitora i kapitala. Ako se nešto ne promeni, državni zvaničnici imaće samo jedan razlog da dođu na Beogradsku berzu – da ugase svetlo.
Nazad na vrh Ići dole
Zile
VIP
VIP
Zile


Broj poruka : 319
Points : 1268
Datum upisa : 29.02.2012

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/20/2018, 08:26

Na sahranu neki nose cvece i maramice, a neki asov i lopatu.
U sahranjivanju beogradske berze bih ono sto ima veze sa M&V, tojest MK grupom, uglavnom stavio u ovu drugu grupu. A gospodja Dragijana je u bitnom periodu bila njihova perjanica.
Nekad bi mi ovakvi clanci izazivali mucninu, posle svih ovih godina stvari posmatram vise socioloski, filozofski, religiozno ...
Nazad na vrh Ići dole
Na mreži
Big Mile
VIP
VIP
Big Mile


Broj poruka : 1658
Points : 6510
Datum upisa : 19.02.2011

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/20/2018, 09:05

Potpisujem, samo bih još pomenuo veliki doprinos komisije za HOV i zaštitu konkurencije koji su bili produžena ruka poznate ekipe i u tim slucajevima se nisu mešali u svoj posao. Svoj posao su jedino radili na sitnim trgovcima i na nebitnim stvarima.
Nazad na vrh Ići dole
boban75
VIP
VIP
boban75


Broj poruka : 782
Localisation : Vojvodina
Points : 2625
Datum upisa : 03.01.2014

INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Empty
PočaljiNaslov: Re: INFO - Berza, Ekonomija...   INFO - Berza, Ekonomija... - Page 23 Icon_minitime12/20/2018, 09:23

EVO ŠTA PIŠE PIŠTALJKA O Dragijani Radonjić Petrović 2011.

25.12.2011
Пише Иван Нинић
Влада Србије разрешила је почетком марта 2010. године државног секретара у Министарству економије и регионалног развоја Дејана Јовановића, а потом га именовала на функцију директора Националне службе за запошљавање. Месец дана касније, на упражњену функцију државног секретара именована је Драгијана Радоњић Петровић широј јавности до тада позната као генерална директорка брокерске куће M&V Investment и члан утицајног клуба „Привредник“. Њој је у надлежност поверена брига о развоју малих и средњих предузећа, као и о равномерном регионалном развоју. Према подацима из имовинске карте коју је по ступању на државну функцију поднела Агенцији за борбу против корупције, Драгијана Радоњић Петровић наводи да има власничке уделе и акције у чак 36 привредних друштава и банака у Србији, Црној Гори и на Кипру.
Са аспекта примене Закона о Агенцији за борбу против корупције, Драгијана Радоњић Петровић била је у обавези да у року од 30 дана од дана именовања на функцију државног секретара изврши пренос управљачких права у свим привредним друштвима у којима има власнички удео већи од 3% (члан 35). Идући тим трагом, сарадник Пиштаљке је утврдио да је пренос управљачких права (100% удела) у предузећу ROSE CAPITAL д.о.о. са Радоњић Петровић на друго лице извршен 27.12.2010. године и то на бази уговора који је закључен 17.12.2010. године. Дакле, уместо да законску обавезу изврши најкасније у року од месец дана државна секретарка је то учинила са седам месеци закашњења. Случајност или не, али пренос управљачких права Радоњић Петровић извршила је свега две недеље након што је Пиштаљка објавила текст о министру Оливеру Дулићу и пословању његове фирме DG comp. računari са 70 буџетских установа.
У брокерском предузећу М&V Investment Драгијана Радоњић Петровић такође има власнички удео (30,05%) и у рубрици „забележбе“ на сајту АПР-а није био евидентиран пренос управљачких права у првој половини септембра 2011. године. Због тога се сарадник Пиштаљке 19. септембра обратио АПР-у уз захтев да му се доставе информације да ли је пренос права управљања уопште извршен и евидентиран, те уколико јесте када је то учињено. Док је сарадник Пиштаљке чекао писани одговор, догодио се неочекивани преокрет па је тако на сајту АПР-а осванула „забележба“ да је регистрован пренос права управљања са Драгијане Радоњић Петровић на друго лице.
Ова промена је унета 23. септембра, односно четири дана пошто је сарадник Пиштаљке поставио питање, а да сумња буде већа, уговор о преносу управљачких права сачињен је 19. септембра, истог дана када je сарадник Пиштаљке затражио одговор од АПР-а. Поставља се питање да ли су из те институције брже-боље дојавили Драгијани Радоњић Петровић да се неко распитује о њеној законској обавези.
Сарадник Пиштаљке је од Агенције за борбу против корупције 11. октобра добио одговор у ком се наводи да је Драгијана Радоњић Петровић обавестила ту институцију да је пренос управљачких права у ROSE CAPITAL д.о.о. извршила уговором од 17.12.2010. године, а у М&V INVESTMENT д.о.о. уговором од 19.9.2011. године. Она је – према наводима из одговора Агенције – управљачка права пренела и у предузећу KAŠTEL а.д. Ечка. Уколико се погледа база АПР-а пренос управљачких права (9,35%) евидентиран је и у предузећу KAŠTEL а.д, али тек 23. септембра на основу уговора који је сачињен 19. септембра.
Дакле, државној секретарки било је неопходно више од годину и по дана да изврши законску обавезу што је и учинила тек након интересовања сарадника Пиштаљке. А осим предузећа регистрованих у Србији, Драгијана Радоњић Петровић накнадно се присетила да траба да изврши обавезу преноса управљачких права и у својим страним фирмама. „Именована је обавестила Агенцију да су у току поступци преноса управљачких права у предузећима ROSE CAPITAL LTD Кипар и RANSOME CONSOLIDATED CO VBI која су регистрована у иностранству“, наводи се у одговору Агенције за борбу против корупције.
Апсолутни власник предузећа ROSE CAPITAL д.о.о. које је регистровано за „консултантске активности у вези с пословањем и осталим управљањем“ је Драгијана Радоњић Петровић. Према подацима АПР-а она је управљачка права до престанка државне функције пренела на извесну Снежану Глигоријевић из Београда. Интересантно је да је на сајту пословног клуба „Привредник“, чији је члан Радоњић Петровић, као свој контакт поставила мејл адресу управо са именом Снежане Глигоријевић и екстензијом „@merr.gov.rs“ што индицира да је и госпођа Глигоријевић запослена у Министарству економије и регионалног развоја.
У свом другом предузећу М&V INVESTMENT д.о.о, Драгијана Радоњић Петровић има удео са већинским власником бизнисменом Миодрагом Костићем. Костић је преко своје MG GROUP унео капитал од 11.697.323,57 евра у заједничку фирму која је регистрована за „брокерске послове с хартијама од вредности и берзанску робу“, а државна секретарка је двоструки сувласник јер на лично име има уплаћен капитал од 5.407.317 евра (254.852 акције или 30,05%), док је преко своје фирме ROSE CAPITAL д.о.о. уплатила капитал од 891.240,22 евра. Драгијана Радоњић Петровић пренела је управљачка права на Војку Трипковић из Новог Сада, која је 2004. године била финансијски директор у МK COMMERCE, док је у предузећу AGROOPREMA AD Београд које послује у оквиру MК GROUP била члан Надзорног одбора 2006. године, а члан Управног одбора 2009. године. У 2007. години Војка Трипковић потписивала се као директор МK COMMERCE, извршни директор MК GROUP, председник Надзорног одбора AGROUNIJA-INĐIJA, члан Надзорног одбора LABUDNJAČA-VAJSKA и GRANEXPORT-BEOGRAD, иначе фирми које су у Костићевом власништву. Почетком 2011. године Војка Трипковић је директор Костићеве фирме SUNOCO д.о.о. из Новог Сада, члан УО предузећа ŠEĆERANA-JEDINSTVO а.д. из Ковачице и члан УО JUGOZAPADNA BAČKA а.д. из Бача. У регистру АПР-а Војка Трипковић је уписана и као законски заступник фирме MK INVEST д.о.о. из Новог Сада која послује у оквиру MК GROUP.
Спрега и пословни однос са Миодрагом Костићем и податак да Костићева најближа сарадница Војка Трипковић тренутно заступа приватне интересе и врши управљачка права у име и за рачун Драгијане Радоњић Петровић, није једини аргумент који ову државну секретарку ставља у позицију могућег сукоба интереса. Према подацима АПР-а, она је била у пословном односу и са бизнисменом Миланом Беком коме је помагала приликом куповина акција компаније Новости и Луке Београд. Заједничку фирму ROSE ASSET MANAGEMENT д.о.о. са по 33,33% удела Драгијана Радоњић Петровић, Милан Беко и Миодраг Костић основали су 18.7.2008. године. Фирма је 9.6.2009. године обрисана из привредног регистра и тада је сачињена и забележба да се одлуком оснивача пословне књиге и документација ROSE ASSET MANAGEMENT д.о.о. поверавају на чување Драгијани Радоњић Петровић.
Интересантно је да је директор друштва за управљање инвестиционим фондовима ROSE ASSET MANAGEMENT д.о.о. био Горан Мрђа. Пре тога, Мрђа је био извршни директор Агенције за приватизацију, а потом је под Бековим патронатом постао члан УО Луке Београд и компаније Новости. Према подацима Савета за борбу против корупције Владе Србије фирма WORLDFIN Милана Бека која је дала понуду за преузимање акција Луке Београд није имала потребна новчана средства, нити банкарску гаранцију. Заправо банкарска гаранција је гласила на брокерску кућу M&V INVESTMENT д.о.о, без обзира што је чланом 78. Закона о тржишту хартија од вредности, који је важио у време преузимања акција Луке, предвиђено да је „понудилац дужан да, пре почетка понуде за преузимање акција, новчана средства депонује код банке... или да обезбеди банкарску гаранцију издату на исти износ”.
Осим учешћа у куповини акција Луке Београд брокерска кућа M&V INVESTMENT је куповином 960 акција на Београдској берзи постала власник 14,24 одсто акција Новости, док је као физичко лице Драгијана Радоњић-Петровић купила 0,8% акција. Према њеним речима из септембра 2006. године брокерска кућа M&V INVESTMENT је „купила акције Новости са намером да их препрода, а не да буде један од сувласника те компаније“. „Као брокер M&V INVESTMENT тргује на берзи за друге инвеститоре, али и за свој новац купује акције профитабилних компанија“, рекала је тада Драгијана Радоњић Петровић. Према подацима Централног регистра хартија од вредности данас се M&V INVESTMENT не налази на списку првих 10 акционара, док Милан Беко преко три своје фирме (Ardos holding Gmbh, Trimax investments Gmbh, Karamat Holdings Limited) има 62,4 одсто акција у компанији Новости.
Пошто Закон о Агенцији за борбу против корупције прописује да је „функционер не сме да користи јавну функцију за стицање било какве користи или погодности за себе или повезано лице“ (члан 27 ст.4), намеће се питање да ли Драгијана Радоњић Петровић, као државни секретар у сектору привреде, може објективно да разраничи приватни и јавни интерес?



DA DODAM I NEŠTO IZ KURIRA

Na svadbi Bekvalčeve i Lazukića u prvom redu će biti Dragijana Radonjić Petrović, koja joj je bila kuma i na prvoj svadbi, s Dačom Ikodinovićem

Nataša Bekvalac izabrala je kumu za venčanje s Lukom Lazukićem. Kako Kurir saznaje, pevačici će svedok na svadbi biti najbolja prijateljica Dragijana Radonjić Petrović, koja joj je bila kuma i na njenom prvom venčanju, s Danilom Ikodinovićem 2006. godine.

_________________
Loša vest je da vreme leti. Dobra vest je što ste Vi pilot. - Majkl Altšuler

A Bird in the hand, is worth two in the bush. - Ezop 600. p.n.e.

If one equity analyst its raining and the other says its sunny... yuor job as an investor is to ignore them both and instead look out the  window.
Nazad na vrh Ići dole
 
INFO - Berza, Ekonomija...
Nazad na vrh 
Strana 23 od 24Idi na stranu : Prethodni  1 ... 13 ... 22, 23, 24  Sledeći
 Similar topics
-
» Rusija-ekonomija,berza
» Kina, ekonomija koja menja globalne trendove
» Berza
» Berza nudi najpovoljnije pozajmice za preduzetnike ...

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
BELEX Club :: BERZA, trendovi, aktuelnosti...-
Skoči na: